Rat o kom niko ne piše: Etiopsko bure baruta na Rogu Afrike

Od Avganistana, Sirije, Jemena i Mjanmara, do Etiopije i Nigerije. Ovi događaji danas gotovo da nisu ni na marginama svjetskih dešavanja. Tek se sporadično može čuti kako je neko navodno zabrinut zbog izuzetno teškog položaja civila, umiranja djece, kolona izbjeglica i humanitarne katastrofe. Prema posljednjim podacima, u svijetu je trenutno u jeku čak 27 oružanih konflikata. Iz Ujedinjenih nacija su upozorili, što je prošlo gotovo neopaženo, da je mir ugrožen više nego u bilo kom trenutku od kraja Drugog svjetskog rata, te ističući kako u oblastima pogođenim ovim sukobima živi čak oko dvije milijarde ljudi, što je oko četvrtine populacije planete.

Žarišta

Među najgore pogođenim nalazi se oblast Tigraj u Etiopiji, Južni Sudan, Sirija i Avganistan. Već godinama traje i krvavi građanski rat između vlade Jemena, koju podržavaju Saudijci i pobunjenih Huta, koji imaju podršku Irana. Više od četvrt miliona ljudi je ubijeno, ali je mnogo više njih na ivici da umre od gladi.

Ništa bolje nije ni u Siriji i Mjanmaru u kom sukob traje još od 1948. godine. Haotično i neizvjesno je i u Iraku, Somaliji i Maliju. Niko ne zna koliko je tačno ljudi ubijeno, raseljeno i izbjeglo ili od gladi umrlo u ovim državama.

Proteklih sedmica ponovo je proključalo u Etiopiji, u regiji Tigraj, ali i u susjednim oblastima Amhare i Afara je konfliktna situacija. Kao druga najnaseljenija zemlja u Africi, Etiopija je ključna za stabilnost na Rogu Afrike. Ukoliko se plemenski sukob zaoštri kao u ranijem periodu, te i Eritreja uključi u isti, strahuje se da bi on mogao poput cunamija da se prelije i na druge prostore.

Susjedna Eritreja je već pozvala na opštu mobilizaciju vojnih snaga zbog obnovljenih tenzija i sukoba na sjeveru Etiopije. Vlasti su već mobilisale sve građane ispod 60 godina i zaprijetile dezerterima da će im konfiskovati kuće. Analitičari ovaj potez objašnjavaju time što Eritreja želi ponovo vojno pomoći nekada svom najvećem mrskom neprijatelju Etiopiji da se izbori sa pobunjenicima iz Tigraja, najsjevernijeg regiona.

Nedavno obnovljeni sukobi između pobunjenika iz Tigraja i vlade uništili su nade u mirovne pregovore. Strahuje se da bi se obnavljanje ratnih dejstava moglo proširiti i na stabilnost ostalih zemalja koje čine takozvani Rog Afrike.

Korijeni krize

Da bi se shvatila suština ovog građanskog, plemenskog i etničkog rata, trebalo bi se vratiti u ne tako daleku prošlost. Korijeni političke krize koja je prethodila ratu mogu se naći i u etiopskoj organizaciji vlasti. Naime, od 1994. godine Etiopija ima federalni sistem u kom različite etničke grupe drže kontrolu svaka u svojoj regiji. Stranka Tigrajski narodno oslobodilački front (TPLF) vladala je Etiopijom od 1991. godine kad je sa vlasti svrgnut vojni režim. Zemlja je nakon toga postala naprednija i stabilnija, ali se neprestano izražavala zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava i niskog stepena demokratije.

Na kraju se nezadovoljstvo prelilo u proteste, što je dovelo do rekonstrukcije vlade i dolaska na vlast Abij Ahmeda. On je tada odlučio da okonča dugogodišnji teritorijalni spor sa susjednom Eritrejom, za šta je nagrađen Nobelovom nagradom za mir. Liberalizovao je politiku, osnovao novu stranku i smijenio ključne lidere vlade iz Tigraja optužene za korupciju i represiju. Ove promjene Abiju su donijele popularnost, ali su izazvale nemir među njegovim kritičarima u Tigraju.

Lideri Tigraja doživjeli su Abijeve reforme kao pokušaj centralizacije i uništavanja etiopskog federalnog sistema. Razmirice su doživjele vrhunac u septembru 2020. godine kad Tigraj nije poslušao centralnu vlast i održao je vlastite regionalne izbore. Jaz se produbio u oktobru, kad je centralna vlada ukinula redovno izdvajanje sredstava za Tigraj i prekinula sve veze s njima. Administracija Tigraja saopštila je da se to svodi na “objavu rata”.

Od tada, obje vlade su proglasile jedna drugu “nelegitimnom”. Tigraj, takođe, zamjera premijeru njegovo “neprincipijelno” prijateljstvo sa predsjednikom Eritreje Isajasom Afeverkijem. Inače u toj najsjevernijoj od 10 etničkih regija Etiopije živi oko šest miliona stanovnika, oko pet odsto od 110 miliona koliko ih ukupno ima Etiopija.

Boja kože

Građanski rat u Etiopiji sa manjom ili većom žestinom traje dvije godine. Od izbijanja sukoba u novembru 2020. godine, međunarodne organizacije za ljudska prava i humanitarne grupe dokumentovale su zločine, široko rasprostranjeno seksualno nasilje, prisilno raseljavanje i napade na civilnu infrastrukturu od strane snaga etiopske federalne vlade i njihovih saveznika, uključujući snage vlade Eritreje. Međutim, istaknuto je kako su i snage tigrajanske milicije umiješane u ubijanje i silovanje eritrejskih izbjeglica.

Posljednje procjene Svjetskog programa za hranu pokazuju da rekordnih devet miliona ljudi u tri regiona, pogođena sukobima u sjevernoj Etiopiji, pati od akutne gladi, a situaciju je dodatno zakomplikovala ovogodišnja velika suša, ali i pokidani lanci snabdijevanja zbog rata u Ukrajini. 

Predsjednik Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Gebrejesus upozorio je kako je situacija zbog sukoba u njegovoj domovini gora od bilo koje druge humanitarne krize u svijetu, uključujući rat u Ukrajini, pitajući se pritom nije li nedostatak globalnog angažmana u ovom slučaju povezan s “bojom kože”. Tedros je iznio opasku - “da li svijet doista jednaku pažnju posvećuje životima crnaca i bijelaca”, s obzirom na to da su trenutne krizne situacije u Etiopiji, Jemenu, Avganistanu i Siriji izazvale samo “djelić” zabrinutosti koju donosi rat u Ukrajini.

I stvarno, ono što najviše zabrinjava jeste to da je ovaj rat i humanitarna kriza potpuno u sjeni “glamuroznije” i za zapadne medije “zanimljivije” ukrajinske krize. Reagovao je samo Džo Bajden prijeteći produžavanjem sankcija političarima iz Etiopije, kao da to može riješiti humanitarnu katastrofu u ovoj zemlji. Još veću ironiju izaziva njegovo objašnjenje kako to radi kako bi Amerika očuvala svoju nacionalnu bezbjednost. 

Spor oko brane

Potencijalni razlog za izbijanja rata između Etiopije, s jedne, i Sudana i Egipta s druge strane, mogla bi biti i gradnja velike brane na rijeci Nil od strane vlasti iz Adis Abebe. Pregovori između ove tri zemlje traju već deceniju u pokušaju da se postigne dogovor o radu i punjenju rezervoara ove brane, što Egipat doživljava kao egzistencijalnu prijetnju. Pregovori su prekinuti od aprila 2021. nakon što su tri zemlje zašle u ćorsokak.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.