Piši kao što treba, ne zaboravljaj na povratne glagole
Ovih dana sve češće se objavljuju top-liste pravopisnih, gramatičkih, leksičkih grešaka. Organizuju su diskusije o toj temi, a jedan lingvista je zaključio da više ne treba primjenjivati maksimu "piši kao što govoriš" već "piši kao što treba".
"Odmaramo", sigurno su vam govorili tokom prazničnih dana. A, šta odmaraju – dušu, glavu, tijelo? Zaboravili su na povratni glagol, inače bi tačno izrazili šta žele. Krenu li da objašnjavaju šta treba da rade upadaju u jednu od najvećih jezičkih zamki, promjenu glagola "treba" po licima.
"Imamo vrlo često greške kao što su 'ja bi da radim' odnosno trebalo bi reći 'ja bih da radim'. 'Mi bi došli kod vas na kafu', a treba da kažu 'mi bismo došli'", kaže dr Marina Nikolić sa Instituta za srpski jezik SANU.
Postoji mnogo razloga zbog kojih griješimo u govoru, a nekih nismo ni svjesni. Recimo zašto je upitno "jel" bukvalno protjeralo uzročni veznik "jer".
"To je iz razloga lakoće izgovora, zato se dešava zbog palatalnih suglasnika, ova greška. Interesantna vrsta grešaka, koja nije očigledna u prvom planu, ali koristi se kao vrlo važno pragmatično sredstvo, za uveravanje – kada političari kažu 'Srbija će da radi', to ima mnogo veću težinu nego kada kažu – 'Srbija će raditi'", rekla je dr Marina Nikolić sa Instituta za srpski jezik SANU.
Prst krivice često se upire u medije i odsustvo lektora. Koliko su potrebni, najbolje govore njihova iskustva.
"Muka sa brojevima, to mi strahovito smeta, ne mogu da razumijem da neko ne zna da je – dva su došla, dvadeset dva su došla, dvadeset dva miliona dvesta dvadeset dva su došla. Ne, kako odete od dva, dvadeset dva je došlo", rekla je Jelena Dubajić Pantić, lektorka u RTS-u.
Razlog grešaka je i uticaj stranih jezika, birokratskog riječnika. Bilježimo i pravu jezičku epidemiju prijedloga "za".
Dr Marina Nikolić odgovara na pitanje kako vidi rješenje.
"Više učenja u osnovnoj školi jezičke kulture, manje gramatičkih sadržaja, više praktičnog sadržaja kako bismo se vješto snalazili u sopstvenom jeziku i da se osjećamo sigurno u sopstvenom jeziku", kaže Nikolićeva.
Sa televizijskih ekrana svi očekuju pravilan govor koji će otkloniti jezičke nedoumice, a koliko je tih nedoumica najbolje svjedoče ekrani kompjutera i telefona na kojima su često ukucana imena sajtova koji nude rješenja.
Primjera radi, samo jedna Instagram stranica koja se bavi jezičkim dilemama ima više od 200.000 pratilaca, prenosi RTS.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
