Pandemija prijetnja i za napredak mališana

Anita Janković Rečević
Pandemija prijetnja i za napredak mališana

Pandemija virusa korona u velikoj je mjeri naglo promijenila okruženje i svakodnevicu u kojoj djeca rastu i razvijaju se, a psiholozi upozoravaju da bi te velike promjene mogle imati negativne posljedice na napredak mališana.

Psiholozi ističu da i najmlađi, baš kao i odrasli, osjećaj sigurnosti vide u predvidivosti svojih životnih navika i rasporeda, a s obzirom na to da je globalna pojava “kovida 19” otkazala većinu sadržaja koji su bili utkani u njihovu svakodnevicu, pojava negativnih emocija potpuno je očekivana i normalna.

Tjeskoba zbog neivjesnosti, tuga usljed gubitka života koji su ranije vodili, ali i ljutnja jer, na primjer, ne mogu da proslave rođendan kako su zamislili, otići na koncert, u kino ili pozorište samo su neke od tih negativnih emocija kojima su posljednjih mjeseci izloženi.

Psiholog iz Banjaluke Jadranka Todorović Grulović napominje da su izmijenjeni uslovi života u periodu pandemije i te kako uticali i na djecu.

- I djeci, kao i odraslima potreban je period adaptacije na novonastalu situaciju. Nemogućnost odlaska u školu, na igrališta, na koncerte, u igraonice, izostanak vanškolskih aktivnosti i te kako mogu izazivati nezadovoljstvo i frustraciju kod djece. Kod njih se u ovom periodu pokazuju znakovi povišene anksioznosti, napetosti, frustracije i mahom se teško nose s tim. Još ako su odrasli oko njih i sami anksiozni i ne mogu se nositi sa mentalnom napetošću, situacija se pogoršava jer nisu u stanju da adekvatno pomognu djeci da prođu kroz konfuzije, strah i napetosti - naglašava Todorović Grulović i ističe da su djeci potrebni aktivnost, istraživanje i druženje da bi se psihofizički razvijala i održavala mentalno zdravlje.

S tim se slaže i priznati stručnjak i psiholog Aleksandar Milić koji upozorava da nedostatak školskih i vanškolskih aktivnosti i te kako usporava psihofizički razvoj djece.

- Izostanak različitih aktivnosti uveliko pasivizira djecu, a pasivizacija doprinosi isključivo stagnaciji i kod djece unosi dosadu, patnju, neraspoloženje. Posljednjih mjeseci vidim da su djeca izgubila većinu svakodnevnih navika, a jedina aktivnost koja im je ostala a koja je i prije pojave virusa bila prenaglašena jeste upotreba interneta - smatra Milić.

On je istakao da bi izostanak klasične nastave u narednoj školskoj godini  mogao pogoršati nezadovoljstvo djece i nedostatak njihovog blagostanja.

- Djeca žele da se vrate u školske klupe, kao i nastavnici. Svima je potrebno da cijelim svojim bićem učestvuju u tom procesu, da se spreme, odu u školu, druže se, razgovaraju i uče. U zdravom stilu življenja sve je primarno, kako učenje tako i propratne aktivnosti koje dovode do te razmjene informacija, a i te kako je primarno i sadržajno slobodno vrijeme - ističe Milić i savjetuje roditeljima da djeci omoguće što više aktivnosti koje se mogu realizovati u uslovima pandemije.

Psiholog Valentina Ćuk kaže da novonastala situaciju kod mlađe djece može izazvati javljanje nekih oblika regresivnog ponašanja koja su već prerasli ili različite izlive bijesa, dok se kod školaraca mogu pojaviti teškoće sa koncentracijom i učenjem.

- Veliku ulogu u tome kako će dijete odreagovati u ovoj situaciji ima reakcija roditelja i ostalih ukućana. Djeca nemaju dovoljno razvijen kapacitet za procjenu situacije te istu procjenjuju na osnovu ponašanja odraslih. Ako roditelji pristupaju situaciji smireno i samouvjereno, na taj način djeci ulivaju povjerenje i sigurnost. U suprotnom dolazi do porasta anksioznosti i nepovjerenja - navodi Ćuk. Ona savjetuje roditeljima da ne isključuju djecu iz dešavanja, već da razgovaraju s njima i pruže im informacije prilagođenje njihovom uzrastu.

- Takođe, mame i tate treba  da vode računa o tome da se kod djece zadrži određena struktura jer to mališanima daje osjećaj sigurnosti. Djeca treba da imaju vrijeme za učenje, odmor, obrok, kućne obaveze, odlazak na spavanje i slično. Jedna od ideja za organizovanje vremena može biti porodični “sastanak” na kome svi članovi porodice zajedno prave raspored dešavanja. Roditelji treba da budu fleksibilni i  djeci dozvole  da ravnopravno učestvuju u kreiranju tog kućnog rasporeda - preporučuje Ćuk.

Društvene mreže

Psiholog Jadranka Todorović Grulović kaže da se prije pandemije kao ozbiljan problem pojavila pretjerana upotreba mobilnih telefona i preveliko bitisanje na društvenim mrežama, ali da su u krizi izazvanoj virusom korona telefoni i društvene mreže dobili svoju višu svrhu.  

- To je prije svega ona edukativna, budući da je nastavni proces bio organizovan onlajn, ali i socijalna jer su kontakti sa prijateljima jedno vrijeme bili mogući isključivo putem društvenih mreža. I sada se, uprkos ublažavanju mjera, dobar dio kontakata odvija onlajn. Preporuka  roditeljima je da dozvole djeci kontakt sa vršnjacima i rodbinom na “Fejsbuku”, “Instagramu”, “Tviteru”, “Viberu” i drugim platformama i da podstiču održavanje veza - istakla je Todorović Grulović. 

Ograničiti negativne informacije

Stručnjaci tvrde da je za zdrav život izuzetno važno ograničiti informisanje djece, ali i odraslih o samoj pandemiji.

- Svi smo prezasićeni vijestima o virusu a zamislite kako tek djeca doživljavaju bombardovanje informacijama o broju oboljelih, umrlih, o zavjerama i slično. Djecu treba informisati i učiti mjerama zaštite, važnosti nošenja maski, držanja distance i treba biti uporan da se kod njih razviju te higijenske navike. Treba ih uputiti da prijave svaku zdravstvenu promjenu roditeljima, dok svih drugih informacija o virusu treba da budu pošteđeni - kazala je Todorović Grulović.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana