"Glasova" analiza uoči izbora u Crnoj Gori: Čistilište starih igrača

Smatraju ovo sagovornici "Glasa Srpske", navodeći kako prema svim dosadašnjim istraživanjima javnog mnjenja najmlađa politička partija nesumnjivo ima najveću podršku među građanima i ona se kreće oko 30 odsto. Kategorični su i da će ovi izbori po mnogo čemu biti i istorijski, jer će građani prvi put glasati "za nekoga", a ne "protiv nekoga".

- Kada su rezultati ovih izbora u pitanju, uvjeren sam da će doći do određenog preslikavanja, da će oni biti slični onim sa nedavno održanih predsjedničkih. Mislim da će rezultat PES-a čak biti nešto veći, jer oni sada imaju gradonačelnika glavnog grada, predsjednika države i sve to će naravno uticati na njihov konačni rezultat. Kada je u pitanju DPS, smatram da će oni dobiti oko 25 odsto, što je desetak odsto manje nego na prošlim izborima, održanim prije dvije godine. Oni su u konstantnom padu jer, nisu uspjeli da se "rebrenduju" i spriječe partijski sunovrat - kaže politički analitičar Stefan Đukić.

Oko trećeg mjesta će se, kako navodi, najvjerovatnije boriti, Demokrate Alekse Bečića i partije koje su nekada činile Demokratski front - Demokratska narodna partija (DNP) Milan Kneževića i Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića.

Obećanja političara

Enormna povećanja plata, penzija, socijalnih davanja, povoljna kupovina stanova, davanje subvencija za kupovinu električnih automobila - dominantna su obećanja političkih partija uoči parlamentarnih izbora u Crnoj Gori.

- Mislim da su i Mandić i Knežević shvatili da trenutno ne stoje baš najbolje te su promijenili retoriku. Može se pretpostaviti da Demokrate dobiju oko desetak odsto podrške, a DNP i NSD otprilike isto, što je znatno manje u odnosu na prošle izbore. Što se tiče ostalih političkih subjekata očekujem da URA, aktuelnog premijera Dritana Abazovića, koja će na ovim izborima učestvovati u koaliciji sa Demokratama, ima podršku oko četiri odsto birača ispitanika, dok će ostale stranke imati znatno manje. Postoji čak mogućnost da Pokret za promjene Nebojše Medojevića ne pređe cenzus - navodi Đukić.

Na pitanje koji su to mogući postizborni scenariji za formiranje nove vlade, odnosno koje su to koalicije najrealnije Đukić kaže da DPS u svojim rukama nema nijednu jaku kartu koja bi mu omogućila ulaz u novu vladu.

- PES ima opciju da novu vladu pravi sa krnjim DF-om i manjinskim strankama ili sa koalicijom Bečić - Abazović, što je dosta pod znakom pitanja nakon otvaranja afere zbog navodnih veza prvog čovjeka PES-a Milojka Spajića sa nedavno uhapšenim južnokorejskim kraljem kriptovaluta. Pod znakom pitanja jer ga je upravo Abazović za to optužio, ugrožavajući na taj način ovu postizbornu koaliciju. Svjesno ili ne? Rekao bih da se u politici ništa slučajno ne dešava. Ovo na neku ruku odgovara DPS-u i to je možda jedina slamka spasa za koju se oni mogu uhvatiti. Niko zvanično neće sa DPS-om, ali toliko je tenzija i svađa između ostalih partija, te ne bi trebalo da začudi da dođe i do neke neprirodne koalicije sa Đukanovićem. Osim toga smatram da ni situacija unutar samog PES-a nije heterogena i idilična i nije baš jasno šta želi Spajić, prvi čovjek stranke, a šta njegov stranački kolega, novi predsjednik Crne Gore Jakov Milatović - kaže Đukić.

Dodaje i da postoji još jedna od opcija ukoliko PES kojim slučajem osvoji više od 35 odsto glasova, što bi onda otvorilo ovoj partiji da formira vlast samo sa manjinskim partijama i bez DF-a i bez URE i bez Demokratske Crne Gore. Naravno i DPS-a.

Kaže da će mnogo stvari biti jasno nakon što se vidi koliko će kojoj partiji pripasti poslaničkih mjesta, pogotovo jer postoji mogućnost da veliki broj manjih partija ne pređe cenzus, što onda u prevodu znači da će ti glasovi biti "preliveni". U tom slučaju može se desiti da partija koja dobije recimo 30 odsto glasova na izborima u parlamentu ima 40 odsto svojih predstavnika.

Analitičar Bogdan Živković smatra kako je, i pored svih posljednjih svađa i dalje najrealnija opcija da PES, URA i Demokrate sa manjinama formiraju novu većinu. Za to, kako kaže postoje dobre šanse, a ukoliko se ipak to ne dogodi, onda je sve moguće, ali ne i da DPS bude dio te priče.

- Ono što je jedino sigurno, prema mom nekom mišljenju, jeste da će ovi izbori dovesti do konačnog pada DPS-a. Neće biti više političkog hegemona u Crnoj Gori. Ovo je vrijeme političkog čistilišta. Vidjećemo ko su relevantni politički igrači, a ko će ići u političku penziju - poručio je Živković.

I politikolog Vladimir Pavićević smatra da se na ovim izborima crta nova arhitektura crnogorske političke scene, ali i da postaje više nego jasno da će PES postati najjača politička partija nakon ovih izbora.

- Uvjeren u sam u dalji pad DPS-a. Stranke Andrije Mandića i Milana Kneževića su napravile zajedničku listu i ona će se takmičiti da bude treća po snazi. Ali mnogo je determinanti uoči ovih izbora koje rezultate čine neizvjesnim. Mislim da će relevantan broj građana na sami izborni dan da odluči za koga će glasati i najveće je sada takmičenje da se sebi privuku upravo ti glasači - kaže Pavićević.

Rezultati iz 2020.

Parlamentarni izbori koji će biti održani 11. juna biće dvanaesti od uvođenja višepartijskog sistema u Crnoj Gori, a šesti nakon obnove nezavisnosti. Na posljednjim izborima održanim 30. avgusta 2020. DPS je osvojio 35,06 odsto glasova, koalicija "Za budućnost Crne Gore", koju je predvodio Demokratski front (DF) 32,5 procenata, savezu "Mir je naša nacija" pripalo je 12,5 odsto glasova, dok su građanski pokret "Crno na bijelo" podržala 5,53 procenata birača. Bošnjačka stranka osvojila je 3,98 odsto, Socijaldemokrate 4,10, SDP - Jaka Crna Gora 3,14, Albanska koalicija "Jednoglasno" 1,14, Albanska lista 1,5 odsto.

Kada su u pitanju postizborne kombinatorike navodi da bi bilo najbolje da bude formirana stabilna vlada koja bi u Skupštini imala podršku bar dvije trećine ili čak tri četvrtine poslanika. Tu vladu bi, kaže, trebalo da čine sve opcije koje sebe vezuju za ideale "velike avgustovske pobjede iz 2020. godine".

- Da najjača opcija ima poziciju predsjednika vlade, da ostali imaju svoja mjesta u vladi, a da Đukanovićev DPS ostane u opoziciji. To bi sa stanovišta interesa najvećeg broja građana bio najbolji mogući dogovor - istakao je Pavićević.

Kao i Đukić smatra da situaciju sigurno može zakomplikovati afera u vezi sa kraljem kriptovaluta, jer su iz PES-a već najavili da zbog ovog slučaja sa pokretom URA neće praviti savezništva nakon izbora.

- Zanimljivo je da je Spajiću u javnosti dodatno skočila podrška nakon izbijanja afere. Niko vam ne može precizno reći šta će se dešavati nakon izbora, ali će i u ovoj postđukanovićevskoj eri crnogorska politika ostati veoma zanimljiva. Čekajmo dakle 11. jun, da saznamo rezultate, potom kreće proces formiranja nove vlade, to će biti jednako zanimljivo - dodao je Pavićević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.