Papa Franja kritikovao kontracepciju, ukazao na problem pada nataliteta

Tanjug
Foto: Tanjug

RIM - Papa Franja kritikovao je danas industrije za proizvodnju oružja i kontracepcije, optužujući ih za uništavanje ili spriječavanje života u svom govoru na konferenciji o demografskoj krizi koja je zahvatila Italiju i Evropu.

Stopa nataliteta u Evropi se tokom poslednje decenije nalazila na oko 1,5 djeteta po ženi, a problem je posebno istaknut u Italiji gde je broj rođenih pao na najniži nivo u 2023., prenosi Rojters.

''Jedan naučnik mi je rekao da su investicije koje donose najviše prihoda fabrike oružja i kontraceptivna sredstva. Jedno uništava, a drugo sprečava život, što je izrazito loše'', rekao je papa Franja.

On je dugo bio protivnik industrije oružja, a u današnjem govoru je potvrdio dugogodišnju katoličku zabranu korišćenja kontracepcije.

Papa ipak podržava prirodni načini izbjegavanja trudnoće i promoviše ''odgovorno roditeljstvo''.

Rimokatolički poglavar je na konferenciji napomenuo da je broj rođenih prvi pokazatelj ''nade naroda'', a da se Evropa pretvara u ''star, umoran i rezigniran'' kontinent.

''Domovi u kojima ima mnogo predmeta, a ne djece, postaju veoma tužna mjesta. Ne fale psi, ali fale djeca'', rekao je on.

Istakao je da je neophodna posvećenost svjetskih vlada kako bi se mladima pomoglo da ostvare svoje ciljeve.

Papa je naglasio da je od ključne važnosti da majke ne budu u situaciji da biraju između posla i djece, a da mladi parovi treba da budu oslobođeni briga zbog manjka prihoda i nezaposlenosti.

''Znam da za mnoge od vas budućnost može izgledati uznemirujuće, i da usred pada nataliteta, ratova, pandemija i klimatske promjene nije lako održati nadu živom. Ali ne odustajte, vjerujte'', poručio je Franja mladima.

Njegov govor, a posebno primedbe o kontraceptivnim sredstvima, pozdravila je konzervativna katolička grupa protiv abortusa ''ProLajf Kemp'', koja osuđuje navodne ''ogromne ekonomske i trgovačke interese koji gravitiraju oko upotrebe kontracepcije”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana