Bijeg od dolara ruši temelje moći SAD

Veljko Zeljković
Bijeg od dolara ruši temelje moći SAD

BANjALUKA - Čeka nas kolaps monumentalnih razmjera. Dolar, kao najvredniji izvozni proizvod SAD, ali i jedan od najmoćnijih alata za sprovođenje hegemonije, svakim danom postaje bezvredniji, jer druge zemlje ne pristaju više na igru koja im je nametnuta iz Vašingtona.

Kaže ovo za “Glas Srpske” stručnjak za bankarstvo i ekonomski analitičar Branko Dragaš komentarišući informaciju da je Kina u prvom tromjesečju ove godine prodala rekordnu količinu od 53,3 milijarde dolara državnih obveznica američkog Trezora i drugih hartija od vrijednosti u pokušaju da se diverzifikuje od američke imovine, pri tome kupujući nove količine zlata. Prema riječima Dragaša, ovo je samo posljedica i rezultat dosadašnje američke hegemonije koju SAD i dalje pokušavaju nametati drugim državama, pa i sve moćnijoj Kini s kojom već godinama vode otvoreni trgovinski rat.

Kako kaže, Kinezi su svjesni da se imperijalni div sve više nalazi na staklenim nogama, te je, kako je istakao, pitanje vremena kada će američko carstvo kleknuti i propasti poput kule od karata. Dodaje da se ovaj bijeg od američkih obveznica najbolje može vidjeti i ilustrovati rastom kineskih državnih rezervi, odnosno učešćem zlata u deviznim rezervama Kine, koje su u aprilu porasle za gotovo pet odsto, što je prema podacima kineske centralne banke najveći rast od 2015. godine.

Smatra kako je ovaj potez Kine, ali i drugih država koje sve više kupuju zlato i diverzifikuju svoje rezerve, potrebno posmatrati i iz ugla njihove predostrožnosti, zbog rizika od eventualnih američkih sankcija, a što je na svojoj koži mogla najbolje da osjeti Rusija.

Dragaš smatra da će se kineska prodaja američkih hartija od vrijednosti nastaviti, ali i ubrzati u narednom periodu, jer iz Vašingtona insistiraju na zaoštravanju trgovinskog rata s Kinom, a što se može vidjeti i iz nedavne odluke da budu uvedena velika povećanja carina na niz kineskih uvoznih proizvoda.

Ova nerazumna i slijepa američka politika, kako kaže, srušiće u potpunosti temelje dosadašnje američke moći koja je, dodao je, izgrađena na klasičnoj prevari izvedenoj 19. avgusta 1971. godine, kada je tadašnji američki predsjednik Ričard Nikson ukinuo zlatni standard.

- To je najveća prevara i pljačka u istoriji čovečanstva. Oni od tada za novčanicu od 100 dolara, čija je realna cena oko tri centa, kupuju stratešku robu po svetu. I normalno je da to ne može biti održivo. Uveren sam da je pred SAD potpuni kolaps, a na šta već godinama upozoravam. Nisam vidovit, već samo realan. Naruku im ne ide zahuktali proces dedolarizacije. Nedavno smo mogli videti da Kina i Rusija iz svoje međusobne trgovine u potpunosti izbacuju dolar kao platežno sredstvo. To će dovesti do “vraćanja” ogromnih količina lažnog dolara u SAD, na mesto zločina, što će dovesti do velike inflacije i finansijskog i ekonomskog kraha ove države u kojoj su berze kazina za kockanja, bankari faks idioti, japijevci zombirani spekulanti. Račun polako, ali sigurno dalazi na naplatu - poručio je Dragaš dodajući da je do toga jednostavno moralo doći, jer je lažni standard SAD, nastao na štampanju novca bez pokrića te na pokoravanju i pljačkanju ostatka svijeta, morao kad-tad propasti.

Bumerang

Zemlje BRIKS-a, koje su prvobitno činili Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, žele da uspostave novu rezervnu valutu podržanu korpom svojih valuta. Potencijalna valuta BRIKS-a omogućila bi ovim zemljama da ostvare svoju ekonomsku nezavisnost. U sadašnjem sistemu dominira američki dolar, koji čini oko 90 odsto ukupne trgovine valutama. Donedavno se skoro 100 odsto trgovine naftom odvijalo u američkim dolarima, međutim, 2023. godine jedna petina trgovine naftom je navodno obavljena u valutama koje nisu u zelenim novčanicama. Pojedini analitičari i stručnjaci ukazuju da bi, ukoliko se ovaj trend nastavi, ali i sa bijegom iz američkih obveznica, to imalo nesagledive implikacije na američku ekonomiju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana