“Romeo i Julija” poslije 13 godina pred publikom

Aleksandra Glišić
“Romeo i Julija” poslije 13 godina pred publikom

BANjALUKA - Jedna od najpoznatijih ljubavnih priča svih vremena, a svakako najpoznatija romansa rođena iz pera Viljema Šekspira, “Romeo i Julija” biće 12. juna na onlajn repertoaru Narodnog pozorišta RS.

Nacionalni teatar Srpske nastavlja onlajn prikazivanje svojih predstava preko svog “Jutjub” kanala, sa linkovima koje objavljuju na zvaničnoj “Fejsbuk” stranici i “Tviter” profilu. Komad “Romeo i Julija” prije 13 godina na scenu Narodnog pozorišta RS postavio je reditelj Dušan Petrović, a u naslovnim ulogama pojavljuju se Srđan Sekulić i Sandra Ljubojević. Početak emitovanja snimka predstave najavljen je za 20 časova.

Ovu tragediju Šekspir je napisao 1595. godine na početku karijere dramskog pisca, a ova predstava je bila toliko popularna u svoje vrijeme, te je bila objavljena dva puta u toku piščevog života 1597. i 1599. godine. S obzirom na stanje štamparske tehnologije u to vrijeme, to je bila velika stvar.

Priča o mladim nesrećnim ljubavnicima iz Verone 16. vijeka neprekidno inspiriše stvaraoce pa je gotovo nemoguće nabrojati koliko je adaptacija doživjela, na filmskom platnu i na pozorišnoj sceni.

Scena na balkonu (Drugi čin, druga scena iz predstave) je jedan od najupečatljivijih i prepoznatljivih trenutaka u cjelokupnoj tzv. zapadnoj literaturi.

U banjalučkoj podjeli osim Srđana Sekulića i Sandre Ljubojević su i Radenka Ševa, Nikolina Friganović, Goran Jokić, Boris Šavija, Aleksandar Stojković, Boško Đurđević, Koviljka Šipka, Đorđe Marković, Branko Janković, Vladimir Đorđević. 

Ova tragedija u pet činova, prvi put je u Banjaluci izvedena 28. decembra 1939. godine u Narodnom pozorištu. Reditelj je bio Rade Pregarc, dok je Romea glumio Relja Đurić, a Juliju Dragica Stiplošek-Pregarc.

Drugi put ovaj komad Banjalučani su premijerno gledali 7. februara 1958. godine u režiji Vere Crvenčanin, gdje su se u glavnim ulogama pojavili Mirko Švec i Žiža Mažar. Scenograf je bio Sava Šandorov, kostimograf Dušanka Šandorov, a na muziku Sergeja Prokofjeva.

Za razliku od brojnih komedija u kojima ljubavnici uvijek imaju svoj kutak gdje im niko ne smeta, Romeo i Julija su okruženi svijetom svakodnevice i ugroženi silama mržnje. Nad poezijom njihove ljubavi nadnio se mač proznih sila onih od kojih zavise. Otud nam se i tema ovog djela predstavlja gotovo kao sudski slučaj: Romeo i Julija protiv Verone, ili djeca u ljubavi protiv roditelja u mržnji, mladi protiv starih koji su zaboravili na mladost i protiv onih mladih koji neće za nju da znaju... Ukratko, riječ je o sukobu između velike i idealne ljubavi sa malim i stvarnim svijetom.

Ljubav Romea i Julije je velika, prava, romantična ljubav koja ne zna za granice ni kompromise. Po onome kako Šekspir predstavlja Veronu i njene stanovnike, to istovremeno znači da tako nešto nije od ovoga svijeta ni po njegovoj mjeri.

Najvažniji dramski pisac

Ugled Viljema Šekspira je značajno porastao tokom godina. Dok je bio živ i ubrzo nakon njegove smrti, bio je poštovan, ali nije bio smatran najboljim pjesnikom u svoje vrijeme. Bio je na nekim listama vodećih savremenih pjesnika, ali on nije imao ugled poput Edmunda Spensera. Počevši od kraja 17. vijeka, Šekspira su počeli da smatraju najvažnijim dramskim piscem na engleskom jeziku i u manjoj mjeri pjesnikom. U početku ovaj ugled je bio usredsređen na Šekspira kao dramskog pjesnika, koji se više proučava preko štampanih stranica nego u pozorištu, što se kasnije promijenilo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana