Govor muzike razumiju svi narodi

Aleksandra Madžar, Aleksandra Glišić
Govor muzike razumiju svi narodi

Banjaluka - Gdje riječi ne vrijede, muzika progovara, govorio je slavni pisac Hans Kristijan Andersen.

Muzički stvaraoci koji na poseban način doživljavaju ovu vrstu umjetnosti za "Glas Srpske" govorili su o značaju koji muzika ima u životu svakog čovjeka. Praznik posvećen notama, Svjetski dan muzike, biće obilježen 21. juna kada se cijeli svijet pretvara u veliku muzičku scenu. 

- Muzika je sastavni dio svakog čovjeka, s njom se rađamo, cijeli život živimo i na kraju umiremo. Zbog tehnološkog napretka i mogućnosti da možemo do nje doći jednim klikom, počeli smo je doživljavati olako. Zamislite svijet bez struje, u kojem, da biste došli do muzike morate je sami proizvesti i shvatićete koliko je svi olako doživljavamo i pomalo potcjenjujemo - kaže dirigent i profesorica na Akademiji umjetnosti u Banjaluci Branka Radošević-Mitrović.

Da je muzika neizostavan dio ljudske civilizacije kroz cijelu istoriju podsjeća i profesorica sa banjalučke Akademije umjetnosti Biljana Jašić-Radovanović.

- Bilo da je to profesija kojom se bavite ili je bavljenje muzike vaš hobi ili slušate neku vrstu muzike, ona je neprestano prisutna u životu većine ljudi i život bez muzike je jednostavno nezamisliv - ukazuje Jašić-Radovanović.

Kompozitor i profesor na banjalučkoj Akademiji umjetnosti Arsen Čarkić podsjeća da je veliki libanski pjesnik Halili Džibran smatrao da je muzika govor duha koji otvara tajne života.

- Za Baha ona je bila blagoslovena harmonija kojom se slavi Tvorac, a opet istovremeno - dozvoljeni užitak za dušu. Muzika je, na određeni način, naš Flegije, koji iz nepremostivih dubina čovjekove duše na svijet donosi čak i one misli i emocije koje bez nje ne bi ugledale svjetlost dana. Ona je blagi terapeut duše u teškim trenucima, a u isto vrijeme i svečana truba u časovima radosti - ističe Čarkić napominjući da je muzika saputnik čovjeka od njegovog samog nastanka.

Za Čarkića muzika je govor koji nadilazi jezike, prvi univerzalni jezik i najstarije sredstvo komunikacije. Njome se, primjećuje, iskazivalo sve ono prikriveno, sve ono što se nije moglo ili smjelo javno reći, pa čak i sve ono što je neuhvatljivo da bi stalo u riječi.

- Muzika nas je pratila u radu, u svakodnevici, pjesmom se od pamtivijeka dočekivao novi čovjek u svijet, slavio njegov ulazak u svijet odraslih, proslavljao izbor životnog saputnika, pjesmom se ispraćao iz ovog života. Samim tim ona je postala i neodvojivi dio i onog magijskog, metafizičkog i duhovnog - rekao je Čarkić.

Ukazuje da za malo koji fenomen poput muzike možemo reći da nas prati u skoro svakom aspektu našeg postojanja, pa je tako muzika postala doslovno naš životni pratilac i sudrug na putovanju kroz istoriju i vlastiti život.

- Kao sredstvo komunikacije muzika ima moć da oslika najrazličitija raspoloženja. Iako se razlikuje od naroda do naroda, njena moć nas uvijek spaja i oplemenjuje. Kao što treba da njeguje svoj duh, čovjek treba da njeguje i održava pravu muziku, naročito u današnjem vremenu - kaže pijanistkinja i vokalni solista Marija Šestić.

U očima dirigenta Dušana Uroševića muzika, kao sredstvo koje iscjeljuje, ima presudan značaj za razvoj čovjekove ličnosti.

- Stari Grci su smatrali da kakva im je muzika, takva im je država. U drevnoj Indiji ljude su lečili muzikom. Mi, čini se, na primerima pametnijih nikako da sagledamo koliki značaj Ona ima. Slušanjem muzike, posebno ističem umetničke, čovek oplemenjuje svoje uho, svoj duh i telo. Svakako da bilo kakav pristup, profesionalni ili amaterski, bilo kojoj od grana umetnosti čini da svet vidite drugačijim očima, onim očima u kojima nema mesta za pesimizam - smatra Urošević podsjećajući na riječi Oskara Vajlda: "Ljudi koji se prema životu odnose umjetnički nose razum u srcu".

Za opersku pjevačicu Maju Manojlović muzika je potreba.

- Muzika je najjači čulni stimulans. Muzika mi pomaže da maštam. A kada maštam, onda sam srećnija. Muzika inspiriše i čini nas kreativnim - kaže Manojlovićeva.

Klarinetista Aleksandar Jovanović tvrdi da je sve oko nas muzika.

- Ona ima ogromnu moć da čini dobro, da oraspoloži, da razbudi, da motiviše, da probudi različite emocije. Od desete godine se bavim muzikom i pored svih pozitivnih strana koje sam nabrojao a tiču se muzike, mene konkretno i "hrani" jer se njome i profesionalno bavim, tako da, hvala joj - rekao je Jovanović.

Operska pjevačica Aneta Makanjić naglašava da je muzika jedna od onih rijetkih, a neopipljivih stvari koja ni jednog čovjeka ne može da ostavi potpuno ravnodušnim.

- To je je još jedan dokaz koliko zapravo malo treba da nas nešto dotakne i koliko određena melodija može da utiče na naše biće i zasigurno potvrda da je ona najsavršeniji "jezik" univerzuma - zaključila je Makanjićeva.

Najduži dan rezervisan za melodije

Svjetski dan muzike obilježava se 21. juna prvog dana ljeta zahvaljujući nekadašnjem francuskom ministru kulture, Žaku Langu. Predložio je da se najduži dan u godini, 21. jun, širom Francuske proslavlja muzikom, besplatnim koncertima amatera i profesionalca, pojedinaca i udruženja, djece i odraslih, rokera, šansonjera, džezera, klasičara. U stvari, Lang je usavršio ideju američkog muzičara Džoela Koena koji je radio u Francuskoj. Evropska povelja o prazniku muzike potpisana je 1997. u Budimpešti, potpisnice su bile Francuska, Češka, Španija, Italija, Grčka i Turska. Danas ovaj praznik proslavlja više od 100 zemalja.

Akademija umjetnosti

Banjalučka Akademija umjetnosti će kao i prethodnih šest godina u saradnji sa Muzikološkim društvom Republike Srpske obilježiti Svjetski dan muzike.

Ovogodišnja manifestacija podrazumijeva javna izvođenja na otvorenom, u Gospodskoj ulici u periodu od 17 do 22 časa. Pored ovog "muzičkog punkta", hor od 16 studenata prošetaće Gospodskom ulicom i izvešće nekoliko kompozicija. U slučaju kiše, planirano je da se program izvede u Muzičkom paviljonu u parku "Petar Kočić". Takođe, Katedra za gitaru pripremila je koncert studenata koji će se održati u Muzeju savremene umjetnosti RS od 20 časova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana