Veliki Dž. R. R. Tolkin rođen prije 130 godina: Književni čarobnjak Srednje zemlje

O Tolkinu i svemu što je stvorio mogu se napisati (i već su napisane) hiljade stranica, a u godini u kojoj obilježavamo 130 godina od njegovog rođenja, najljepše što možemo učiniti je podsjetiti se na njegova djela, riječi i na djeliće čudesnog svijeta nastalog iz njegovog genijalnog uma.

Priče iz Srednje zemlje i njenih doba, hobiti, vilenjaci, orci, goblini, ogre, trolovi, zmajevi, mračni gospodari, veliki, dobri i plemeniti junaci iskrenog srca, putovanja, veličanstveni predjeli i mjesta, te jezik kao zaseban svijet - sve to stvorio je Tolkin.

Njegova biografija i životni put su putešestvije za sebe, ali posvetivši život i pisanje stvaranju jedinstvenog svijeta i jezika, Tolkin je za mnoge generacije ostavio neprevaziđeno štivo, koje je inspiracija samo po sebi, ali i podstaknuće za nove tvorevine iz svijeta epske fantastike i fantastike uopšte. U svojim djelima koristio je motive različitih mitologija, narodne i srednjovjekovne književnosti, stvorivši jedinstven opus i djela koja decenijama nakon objave bivaju jednako i na različite načine interesantna, aktuelna i najviše od svega voljena od strane novih i starih čitalaca. Bio je stručnjak za staronordijski i anglosaksonski jezik, te je njegov filološki rad usko povezan s književnim, što je posebna tema za proučavanje, jer je osim što je znanje iz filologije koristio za pisanje i sam stvorio nekoliko vještačkih jezika.

Tvorac “Hobita”, trilogije “Gospodar prstenova” (“Družina prstena”, “Dvije kule” i “Povratak kralja”), “Silmariliona”, “Djece Hurinove”, “Berena i Lutjene” i mnoštva drugih knjiga, uvezanih oko svijeta Arda i kontinenta Srednja zemlja, ovim djelima napravio je velike promjene u modernoj epskoj fantastici.

- Nikada nisam razmišljao o komercijalnoj publikaciji kada sam tamo, u tridesetim, napisao “Hobita”. To je bila agonija. Jedna od tragedija profesora, koji su slabo plaćeni, jeste da moraju raditi fizičke poslove. Taj profesor očekuje da održi određenu poziciju i pošalje djecu u dobre škole. Jednog dana sam na praznom dijelu papira sa nečijeg ispita nažvrljao “U rupi u zemlji živio je hobit” - naveo je Tolkin u jednom intervjuu za britanski “Telegraf” 1968. godine, iskazujući tad da je, ne bi li zaradio dodatni novac, čitao ispitne hartije svojih studenata.

O Tolkinovom životu i stvaranju Hemfri Karpenter sačinio je obimno djelo “Dž. R. R. Tolkin - biografija” u kojem čitaoci mogu da pronađu priču o njegovom životu, te o nastanku djela koja je pisao. Sam Tolkin bio je svjestan sličnosti između tvorca i tvorevine.

- Ja sam u stvari hobit po svemu osim po veličini. Volim bašte, drveće i nemehanizovane farme, pušim lulu i volim dobru jednostavnu hranu, a prezirem francusku kuhinju. Volim, pa se čak usuđujem i da ih nosim u ovo sivo vrijeme, živopisne prsluke. Volim pečurke (iz polja), imam vrlo jednostavan smisao za humor (za koji čak i moji blagonakloni kritičari smatraju da je naporan), odlazim na počinak kasno i kasno ustajem. Ne putujem mnogo - zabilježeno je o Tolkinu u toj knjizi.

Osim pomenutih, važno je izdvojiti i još nekoliko njegovih djela od kojih su mnoga objavljena nakon njegove smrti 1973. godine, a to su:  “Farmer Gil od Hama”, “Pad Gondolina”, “Nezavršene priče”, “Priča o Kulervu”, “Arturov pad”, “Pisma od Djeda Mraza” i druga.

 Adaptacije

Filmska trilogija “Hobit” i trilogija “Gospodar prstenova” su najznačajnije i najbolje ekranizacije Tolkinovih djela. Prvi dio trilogije film objavljen 2001. godine prošle godine obilježio je jubilej, 20 godina od izlaska i danas se svrstava u jedan od najgledanijih filmova širom svijeta. Osim pomenutih, u pripremi je i serija “Gospodar prstenova: Prstenovi moći” koja će svjetlost dana ugledati 2. septembra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.