Oproštajni osmijeh Radoslava Samardžije

Srna
Oproštajni osmijeh Radoslava Samardžije

PALE- Udruženje za informativno-kulturnu djelatnost “Sveti Sava” Istočno Sarajevo - Pale odštampalo je i objavilo prvu knjigu na Balkanu u ovoj godini “Govorim srpski”, autora Radoslava Samardžije.

Ova zbirka pjesama napisana je na ratištu kao autentično svjedočanstvo i neposredni pjesnikov doživljaj rata.

Izdavač i glavni i odgovorni urednik Nedeljko Žugić izjavio je Srni da je zbirka sabranih pjesama “Govorim srpski”, u ovom konačnom obliku, nastala od četiri knjige koje je Samardžija objavio za života.

Žugić kaže da je prvu knjigu sa istoimenim naslovom Samardžija objavio 1994. godine, a izdavač je bio Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske, gdje je on bio urednik i recenzent iste.

Drugu Samardžijinu knjigu “Osluškivanje Boga” objavila je Srpska novinska agencija - SRNA 1997. godine, treću “Marko Kraljević i televizija” “Svet knjige” iz Beograda, dok je četvrtu “Posleratna idila” objavio Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske 2006. godine.

Samardžiji je u ratnom paklu, na sarajevskom ratištu, izgorjela kuća, kao i dvije knjige poezije i jedna aforizama.

“Te pjesme, da su objavljene, bile bi negdje po bibliotekama i njegov književni opus bio bi bogatiji”, ističe Žugić.

On objašnjava da mu nije trebalo mnogo vremena da prikupi sve Samardžijine pjesme jer je te četiri knjige imao u ličnoj biblioteci kao poklon od autora.

Grafičku pripremu uradilo je Udruženje za informativno-kulturnu djelatnost “Sveti Sava”, koje je i izdavač, a predgovor, pogovor i recenzije su, bez nadoknade, uradili Nedeljko Žugić, Nedeljko Babić, Željko Grujić, Nedeljko Zelenović i Jasmina Janković.

Pomoć za objavljivanje knjige nesebično je pružio ambasador BiH u Rusiji Željko Samardžija.

Žugić ističe da je Radoslav Samardžija bio jedan od “najreskijih srpskih pjesnika na ovim prostorima”.

“Pisao je poeziju u strogoj rimi - u matrici Rajka Petrova Noga, čak i reskijim stilom - žgovorim srpskiž. Zbog stroge preventivne cenzure, izdavačke kuće nisu smjele to da objave”, naglašava Žugić.

Prema mišljenju mnogih književnih kritičara, novinara, ali i istoričara književnosti, Radoslav Samardžija je u samom vrhu poezije za djecu, ali i odrasle.

Samardžija je bio čovjek vrstan i prepoznatljiv, sa riječima koje su kao živo srebro tekle po papiru, kaže Žugić, jer je u “njima bio pečat oproštajnog osmijeha autora koji je dugo vremena nosio bremenitost nekazanih riječi koje je sa porođajnim mukama upjesmio”.

Promocija knjige biće upriličena tradicionalno u Trnovu, gdje se svake godine održava književna manifestacija “Dani Radoslava Samardžije”, a ovoga puta i u Istočnom Novom Sarajevu.

Na promociji će učestvovati književnici, između ostalih, Nedeljko Babić, Nedeljko Žugić, Nedeljko Zelenović, Željko Pržulj, Radislav Ćivša i Željko Grujić.

Sve dosadašnje “Dane Radoslava Samardžije” snimila je i javno emitovala Prva internet televizija “Ljudi govore”, tako da su dostupni javnosti.

Žugić dodaje da će promocija biti organizovana i u Moskvi kada se ukaže prilika.

U toku je prevođenje Samardžijine poezije na ruski jezik, uz pomoć ambasadora BiH u Rusiji Željka Samardžije i ljudi sa ovih prostora koji žive i rade tamo, a Žugić očekuje i neku od nagrada, kao što je “Majakovski” za strane pisce čija su djela objavljena na ruskom jeziku.

Radoslav Samardžija rođen je 7. februara 1953. godine u Grabu, kod Trnova.

Bio je pripadnik Vojske Republike Srpske, a od 1995. godine radio je kao novinar u Srpskoj novinskoj agenciji - SRNA.

Objavio je poetske zbirke “Govorimo srpski”, “Marko Kraljević i televizija”, “Osluškivanje Boga” i “Posleratna idila”.

Dobitnik je brojnih pjesničkih nagrada. Bio je član Udruženja književnika Srpske. Pisao je poeziju, aforizme i poeziju za djecu.

Rukopis “Osluškivanje Boga” nagrađen je na anonimnom konkursu petih “Vidovdanskih susreta” na Sokocu 1997. godine. Za istu knjigu dobio je nagradu Sarajevskih dana poezije 1999. godine.

Zbirka poezije za djecu “Deca nisu ovce” na anonimnom konkursu dobila je nagradu Ministarstva nauke i kulture Republike Srpske. Ovaj rukopis nikada nije objavljen jer je izgubljen.

Radoslav Samardžija preminuo je 11. januara 2009. godine u Istočnom Sarajevu. /kraj/mkb/nt/foto

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana