Muzej Republike Srpske proslavlja 90 godina postojanja: Od predmeta kućne industrije do mača u kamenu

Ilijana Božić
Muzej Republike Srpske proslavlja 90 godina postojanja: Od predmeta kućne industrije do mača u kamenu

BANjALUKA - Davne 1930. godine u Etnografskom muzeju Vrbaske banovine otvorena je poljoprivredna izložba, a nakon 90 godina Muzej Republike Srpske će izložbom “Vrbaski mač u kamenu” proslaviti ovaj jubilej i podsjetiti na godine rada i truda da čuvanjem kulturno-istorijskog nasljeđa bude održan identitet srpskog naroda ovog kraja.

U “Monografiji Vrbaske banovine” Matko Kumarić je zabilježio da je u jesen 1930. godine osnovan Etnografski muzej Vrbaske banovine te da je tih dana u Banjaluci otvorena poljoprivredna izložba na kojoj su bili izloženi mnogi predmeti kućne industrije, koja je očuvala sva narodna i umjetnička obilježja Krajine. Nakon devet decenija Muzej RS stalnom postavkom posjetioce vraća u kameno doba, ali izloženim predmetima, narodnim nošnjama i zmijanjskim vezom podsjeća na važnost očuvanja tradicije. Da je važno sjećati se stradanja srpskog naroda svjedoči izložba “Koncentracioni logor Jasenovac - najveći ustaški logor smrti”. Iz davnih vremena u savremeno doba nas uvodi postavka “Povratak u svijet iluzije”, koja razbija predrasude i muzeju privlači mlađe generacije, podstičući ih na istraživanje stalnih postavki.

Da je ova ustanova važna srpskom narodu “Glasu Srpske” je posvjedočio direktor Muzeja RS Miladin Savić, istakavši da je naš veliki ban Svetislav Tisa Milosavljević 26. septembra 1930. godine donio odluku o osnivanju muzeja.

- Ne smijemo zaboraviti prvog upravnika Spiridona Špiru Bocarića, koji je postavio temelje tadašnjem etnografskom muzeju, ali i današnjem muzeju kompleksnog tipa, koji je jedan od najznačajnijih na zapadnom Balkanu. Kada pogledamo u prošlost, vidimo da je Muzej RS prošao kroz svijetle, ali i teške trenutke. Čak sedam puta je mijenjao naziv, a od 14. novembra 1992. ponosno nosi ime Muzej Republike Srpske. U periodu od 90 godina najveći problem je predstavljalo stalno mijenjanje mjesta boravka. Na početku je bio smješten u kući trgovca Babića, da bi se premještao iz Doma Kralja Petra Oslobodioca, Doma kulture i Kastela. U Dom radničke solidarnosti uselio se 1983. godine, gdje se i danas nalazi - objasnio je Savić.

On je istakao i to da je Muzej RS kompleksnog tipa te da ima sedam organizacionih jedinica.

- Ustanova posjeduje odjeljenja za materijalnu i nematerijalnu kulturu, bibliotečku djelatnost, odjeljenje zajedničkih službi, odjeljenje za pedagoški rad, za dokumentaciju, digitalizaciju te za konzervaciju i restauraciju. Odjeljenje za materijalnu kulturu posjeduje pet odsjeka - za arheologiju, istoriju, prirodnjački te odsjeke etnografije i etnologije, kao i odsjek istorije umjetnosti - naveo je Savić.

Naglasio je da ustanova u svom fundusu ima 107.000 predmeta te da je najznačajnija institucija kulture u Srpskoj, ali i jedan od najznačajnijih muzeja u cijelom regionu.

- U posljednje tri godine smo ostvarili velike projekte i predstavili smo se na međunarodnoj sceni. Imamo odličnu saradnju sa muzejima u regionu. Prije svega sa bratskom Srbijom, gdje imamo potpisane protokole o saradnji sa Muzejom Vojvodine iz Novog Sada, Etnografskim muzejom iz Beograda te sa Istorijskim i Vojnim muzejom i Narodnim muzejom iz Niša, Sirogojna i Užica - ispričao je Savić i dodao da se Muzej RS 2018. godine predstavio u muzeju Kolomensko u Moskvi.

Istakao je da su prošle godine prikazali zmijanjski vez u Sofiji, Solunu i Beču.

- Izložbu o Jasenovcu predstavili smo ove godine u Muzeju pobjede u Moskvi, što je za nas bilo nešto posebno, ali i istorijski veoma značajno. Situacija sa virusom nas je malo usporila pa smo ove godine korigovali rad, ali smo građanima omogućili virtuelnu postavku - rekao je Savić.

Prema njegovim riječima, povodom 90 godina postojanja biće otvorena izložba “Mač u kamenu”, a manifestacija će biti svedena na manji broj ljudi, zbog poštovanja epidemioloških mjera. Autori izložbe su muzejski savjetnik i istoričar Janko Vračar i viši kustos i arheolog Ivana Pandžić.

Janko Vračar je u razgovoru za “Glas Srpske” ispričao da je mač pronađen kod srednjovjekovnog grada Zvečaj, koji je u 15. vijeku bio jedna od kraljevskih rezidencija.

- Znamo to na osnovu dubrovačkih izvora koji pominju da je 1419. godine u martu mjesecu kralj Stefan Ostojić iz vladarske loze Kotromanić donio povelju kojom je Dubrovčanima potvrdio privilegije u Bosni. Možda ovaj mač možemo povezati sa tim vladarom, ali o tome ćemo još istraživati - obrazložio je Vračar.

Napomenuo je da ovo nije jedini riječni nalaz mačeva te da su do sada pronašli dva takva predmeta.

- Jedan je iz Kozarske Dubice koja je bila posjed vitezova reda Templara. Drugi potiče iz sela Kobaš pored Srpca, koji je nađen prije nekoliko godina, isto kao riječni nalaz. Ovaj koji smo pronašli u Vrbasu je bastardni tip mača. To su jednoiporučni mačevi koji su našem prostoru korišćeni u drugoj polovini 14. i prvoj polovini 15. vijeka. Znamo to i po tragovima na grbovima tadašnje vlastele na novcu, kao i na izvorima naših kovača koji su izrađivali slične mačeve i prodavali na strana tržišta - kazao je Vračar.

Prema njegovim riječima, moguće je da je ovaj predmet bio proizvod domaćih kovača.

- Izložba “Mač u kamenu” daje drugačije svjetlo na srednji vijek, koji je kod nas dosta zanemaren i smatramo da je ovo sjajna prilika da se u centar pažnje stave srednjovjekovni lokaliteti, kojih na prostoru grada Banjaluka ima dosta. I da ih pokušamo uvrstiti u turističku ponudu, da bismo se na taj način pozicionirali u jugoistočnoj Evropi, kao jedno bitno turističko mjesto - zaključio je Vračar.

Ivana Pandžić je istakla da će izložbom biti prikazan jedan eksponat te da je ona drugačija od ostalih postavki.

- Priča o pronalasku mača u rijeci Vrbas propraćena je u cijelom svijetu. Od Vijetnama, Kine, Južne Amerike, SAD, Kanade. To nas je pozitivno iznenadilo. Ovo je prilika da bude skrenuta što veća pažnja na kulturno nasljeđe. Naš prostor je istorijski i arheološki bogat i to treba da iskoristimo. Zajedno sa koleginicom Anom Ćurić iz Zavoda za zaštitu spomenika RS, koja je učestvovala u ronjenju i iskopavanju mača i Danijelom Jovanović, konzervatorom iz Beograda, koja je spremila mač za izlaganje, uradili smo katalog - objasnila je Pandžićeva.

Ispričala je da su za vrijeme procesa rada na iskopavanju mača snimani kadrovi koji su rezultovali prvim dokumentarnim filmom.

- Na našem području, u vezi da podvodnom arheologijom, nema ovakvih poduhvata. Bilo je još nalaza oko Kastela i na drugim lokacijama koje su ronioci “Buka” pronalazili. Svi predmeti su u Muzeju, sređuju se, pa ćemo ih posložiti zajedno sa lokacijama na kojima su nalaženi i krenuti u rekognosciranje. Ciljano ćemo obilaziti zone u okolini tvrđava oko Kastela, Zvečaja i Bočca - kazala je Pandžićeva i dodala da je ovo bila jedna od najljepših vijesti poslije dužeg vremena koja je sa naših prostora izašla u svijet.

- Zahvalni smo roniocima kluba “Buk” koji su prijavili nalaz. Važna je saradnja privatnih i stručnih lica, kao i odnos prema kulturnom nasljeđu. Zahvaljujući tome neće doći do otuđenja kulturno-istorijskih predmeta. Oni treba da budu dostupni svima putem muzeja i muzejskih izložbi, da svi znamo šta smo imali na našem prostoru i da kroz to učimo našu istoriju - navela je Pandžićeva i dodala da će postavka biti dio stalne postavke.

Naglasila je da je riječ o multimedijalnom pristupu u kombinaciji sa dokumentarnim filmom. Kako je objasnila, plan je da dokumentarac bude preveden na engleski i slovenački jezik da bi postavka mogla da učestvuje na arheološkim festivalima.

Za posjetioce će u subotu, 26. septembra, biti besplatan ulaz u Muzej RS, uz poštovanje svih mjera.

Planovi

Miladin Savić je istakao da Muzej RS ima velike planove za naredni period.

- U narednoj godini planiramo da proširimo postavku “Jasenovac”, koja je postavljena 2007. godine i predstavlja nešto posebno. Želimo i da formiramo postavku Odbrambeno-otadžbinskog rata, koja je nedostajala muzeju ovakvog tipa. Cilj nam je da proširimo prostor i kapacitete u Muzeju RS. U 2021. godini planiramo da posjetimo Moskvu, Muzej Izmailovo, gdje ćemo predstaviti postavku o Jasenovcu. Izložbu “Doba viteštva” i “Zmijanjski vez” ćemo predstaviti u Solunu, ali i u zemljama regiona. Do kraja godine je u planu otvaranje arheološke izložbe “Donja dolina” magistra Slavice Arsenijević - rekao je Savić.

 

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana