Mile Mićić, ilustrator, za „Glas Srpske“: Epska avantura u zemlju magije i srušenih tronova

Ilijana Božić
Mile Mićić, ilustrator, za „Glas Srpske“: Epska avantura u zemlju magije i srušenih tronova

Bosana, zemlja magije, srušenih tronova i sarkazma, jednog dječaka će katapultirati u epsku avanturu. Mjesto gdje mali junak započinje veliku vratolomiju i upušta se u zaokrete i zaplete svijeta pocijepanog između tri kralja, tri nacije i tri boga.

Kazao je to za “Glas Srpske” autor veb stripa “Bosana - Kapija hiljadu svjetova” Mile Mićić koji je objasnio da je ova priča nadahnuta politikom i životom sadašnje BiH, u kombinaciji sa elementima slovenske mitologije istorije Balkana.

- Vidjećete našu staru arhitekturu i nošnju pa možda i stare tradicije i vjerovanja koja se prenose kroz generacije. Bosana istražuje teme ideologije, prijateljstva, potrebe za uklapanje u društvo i prihvatanje lične odgovornosti. Takođe, dotiče se teme rata i mira i koliko je važno naći zajedničko tlo i razumijevanje u svijetu koji je podijeljen različitim idejama. Ali nije sve tako sivo, ima dovoljno avanture i sarkastičnog šarma da se stvari drže živahnim - dodao je on.

Objasnio je da je stvarnost Bosane pomalo izobličena, u smislu što nekad misli običnih smrtnika mogu da oblikuju tkaninu vremena i prostora, mada ne uvijek.

- Postoji hijerarhija koja se poštuje, jer u suprotnom ta malecka planeta bi prestala sa postojanjem. Bosana je dom raznolikoj populaciji, s ljudima iz različitih nacija i pozadina koji žive širom zemlje - rekao je Mićić.

Istakao je da ako bismo zamislili Bosanu kao kulinarski spektakl, ona bi bila sačinjena od četiri vrste sastojaka koji su nekad  bili zbrkano ubačeni u jedan veliki, bučni bosanski lonac gulaša, ali su sada pažljivo raspoređeni kao razdvojeni zalogaji na gozbenom stolu, svaki sa svojim jedinstvenim šmekom i aromom.

- Tako su prvi sastojak Bosoni. Narod koji cijeni hrabrost, tradiciju i lojalnost iznad svega. Oštro su odani svojim običajima i bogovima i drže ih u visokom poštovanju. Obožavaju crvenu boju i nose je s ponosom kao podsjetnik na sve bitke koje su izvojevali (i na one koje su izgubili, ali o tome se ne priča naglas) - ispričao je Mićić.

Kako je kazao s druge strane, Bosuni su ona grupa ljudi koja uvijek izgleda kao da je upravo izašla iz biblioteke, čak i kad nisu, dajte im knjigu i pivo i imaćete prijatelja za život. Dodao je da njihova plava boja nije samo simbol njihove dubine, već i neograničenog neba pod kojim mozgaju.

- Kako bi zaštitili svoju vrijednu zbirku umjetničkih predmeta, Bosuni su razvili oštro oko i još oštrije zube, spremni da se odupru svima koji bi pokušali oteti im njihovo blago. Treći u nizu su Bosini, čuvari prirode Bosane, koji vjeruju da je svako drvo biblioteka, a svaka livada stranica knjige. Obožavaju zelenu boju. Kakav kliše, zar ne? Ali opet, njihova posvećenost zaštiti okruženja je tolika da bi i najzagriženiji gradski frajer poželio bar jednom zagrliti drvo.  Dužnost im je da osiguraju da se priroda Bosane čuje i osjeća, čak i u najudaljenijim uglovima - naveo je on.

I na kraju, tu je nomadski narod Ro-hni, koji prema njegovim riječima, lutaju zemljom sa svojim melodijama, šireći radost i veselje gdje god idu ili barem bi to činili da nisu stalno gađani voćem i tjerani iz grada od strane manje muzikalno nadarenih stanovnika Bosane.

- Zakonom ograničeni na boje pijeska, ovaj marginalizovan narod  nosi umjetnost u srcima, suočavajući s izazovom da svoje boje ponovo pokaže svijetu koji ih je zaboravio. Sanjaju dan kada će umjetnost procvjetati u Bosani, baš kao nekada kada su njihove odjeće bile tkane svim bojama svijeta - objasnio je Mićić.

Kako je kazao Bosana ima i nekoliko plemića koji žive visokim životom iza zidova Mo-SaBarkh-a, te da ova snobovska elita živi kao bubreg u loju, ali samo ako je taj loj ispunjen mačevima i barutom političkih suparnika.

 - A na vrhu ove gozbe, kao višnja na prilično komplikovanom kolaču, sjedi Visoki Vođa, tip koji sebe smatra majstorom kuhinje vladavine, gospodareći nad zajedničkom kašom s ukusom za moć - dodao je on.

Govoreći o likovima veb stripa Vuku, Iskri, Srećku i drugima, te o tome ko ga je inspirisao u njihovom stvaranju Mićić je kazao da postoji uporište u stvarnosti za sve te likove.

- Uglavnom su prolaznici ili dobri poznanici iz mog ličnog života i većina njih me poznaje. Jedan lik Bosane može biti mješavina par pojedinaca ili ako je lik isuviše karakterističan, samo jedne osobe. Mada kako ne poznajem dubinski svoju inspiraciju, često im dodam obrt u karakteru kako se priča razvija - naveo je on.

Budući da proces nastanka ovakvog projekta zahtijeva mnogo rada, vremena i inspiracije Mićić je kazao da stvaranje jedne epizode traje dugo i iscrpljujuće.

- Kako na internetu ima mali milion stranica koje ljudi prate, ja se ne mogu fokusirati na jednu platformu, već na par njih, što opet zahtijeva posebno uređivanje svake objave ponaosob. Kod stripa, prvo ide proces smišljanja scenarija. Zatim se taj scenario pretvori u dijalog (koji se opet u procesu mijenja i prilagođava). Od dijaloga nastaje prvobitna skica stranice stripa - ispričao je Mićić.

Kako nam je kazao, dijalog piše prvo na srpskom pa ga zatim prevodi na engleski tako da to ima smisla.

- Na osnovu skice, razmišljam o osvjetljenju scene. Dolazi gruba skica svjetla. Nakon toga, počinjem da preko skice pravim čiste linije i radim na pročišćavanju svjetla. Kad se sve završi, onda uređujem položaj panela na stranici i dobijem završnu verziju stranice za štampu. Ostavljam u posebnim lejerima odvojeno balončiće i tekst kako bih kasnije mogao lakše sve uređivati - objasnio je Mićić.

Dodao je da budući da se strip prikazuje kao veb strip sve te završne sličice opet premješta i radi verziju za veb, dodaje tekst na balončiće i prilagođava za vertikalno čitanje putem mobilnog telefona.

U magični svijet Bosane svi ljubitelji ove vrste umjetnosti mogu da zavire na platformama “Tapas” i “Webtoon”.

Budućnost

Strip “Bosana - Kapija hiljadu svijetova” trenutno izlazi u onlajn izdanju, a Mile Mićić je kazao da se nada da će ova priča zaživjeti i u fizičkom obliku.

- Ne mogu sad odmah da izbacim strip u fizičkom izdanju. Potpuno sam nepoznat kao strip autor. Nemam izdavača, nemam kolaboracije sa štamparijama, nemam ništa od toga. Na način koji sam odabrao  pokušaću besplatno da pokažem strip i da na ovome radim sam koliko mogu - rekao je on.

Dodao je da se nada da će uspjeti sakupiti grupu ljudi koji će biti zainteresovani za ovaj projekat i onda jednog dana pustiti strip u fizičko izdanje sa nadom da će biti onih koji bi htjeli i svoju kopiju avanture.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana