Milivoje Unković o izložbi “Momčilo Momo Kapor”: Umjetnik koji je izabrao svoj narod

Njemu u čast, a povodom obilježavanja Dana Republike Srpske, 9. januara, početkom godine u galeriji Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske otvorena je izložba nazvana “Momčilo Momo Kapor”, što je samo jedan od oblika doprinosa sjećanju na ovog svestranog umjetnika.

Profesor Milivoje Unković, upravnik galerije ANURS-a, za “Glas Srpske” rekao je da je ovaj izuzetno važan događaj logičan slijed umjetničke politike koju zastupa ova ustanova, kroz promovisanja umjetničkog djela i života velikana srpske kulture.

- ANURS, od osnivanja ove galerije, svaku izložbenu sezonu od 2013. godine u mjesecu januaru tradicionalno otvara reprezentativnom postavkom. Počevši od izložbi posvećenih patrijarhu Pavlu preko izložbi crkvenih ikona do izložbi  u čast Sretena Stojanović, Branka Ćopića i Jovana Dučića, trudimo se da sve ono što je donekle zapreteno i skrajnuto vratimo pred lice javnosti i prezentujemo shodno mogućnostima. Izložba posvećena Kaporu nije samo posveta njegom životu i djelu nego i jedna vrsta moralnog i ljudskog duga prema čovjeku koji je mnogo i nemjerljivo učinio za naš narod i Republiku Srpsku - kazao je Unković.

Kapor je tokom života izlagao u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Budimpešti, Parizu, Londonu i Njujorku, a Unković kaže da je bio renesansna ličnost i umjetnik svjetskog kalibra koji je mogao da bira gdje će raditi i izlagati, a izabrao je da bude uz svoj narod kada mu je bilo najteže.

- On je život doživljavao više filozofski nego materijalistički, a kada je njegovom narodu bilo najteže, umjesto svjetskih metropola izabrao je svoj narod. Tokom rata na prostoru bivše SFRJ, kao ratni reporter, izvještavao je iz Krajine i Republike Srpske za novine i televiziju. Bio je jedan od urednika lista “Vojska Krajine”, a posljednjih godina života bio je i kolumnista frankfurtskih “Vesti”. Napisao je stotine tekstova posvećenih stradanju našeg naroda, često sa lica mjesta iz rovova i gdje je izrekao svoju čuvenu rečenicu - da je promašen čovjek, jer su ga svi meci promašili. Iako je široj javnosti bio poznatiji kao pisac sa više od 50 knjiga u bibliografiji, on je bio plodonosan slikar, koji je iz raznih razloga izlagao više u inostranstvu nego kod nas, tako da je ova izložba odlična prilika da se skrene pažnja na tu oblast njegovog umjetničkog rada - ističe Unković.

Kapor je rođen 1937. godine u Sarajevu, gdje je preživo Drugi svjetski rat i završio osnovnu školu i gimnaziju. U Sarajevu je izgubio najveći dio porodice u strašnoj ratnoj tragediji tokom bombardovanja 1941. godine. Tada ga je majka vlastitim tijelom spasila od bombi koje su odnijele živote većeg dijela Kaporove porodice, ali njegov život i rad, po riječima Unkovića, obilježila je i teška životna drama između umjetnika i njegovog rodnog grada.

- Iz jednog nerazumljivog razloga Kaporov život i rad obilježio je kontinuitet teške drame između umjetnika i njegovog rodnog grada. On je svoj rodni grad volio i dao mu je onoliko koliko mu je mogao dati. Međutim, Sarajevo ga nikad nije prihvatilo i ta ljubav mu nikad nije bila uzvraćena. Kapor nikad nije izlagao u Sarajevu, niti mu je ijedan roman objavljen u Sarajevu, ali se svom rodnog gradu odužio kako svojim radom tako i čuvenom “Sarajevskom trilogijom”, a da li će ga u Sarajevu ikad shvatiti i prihvati, to će vrijeme pokazati. Sa druge strane mi ne možemo i ne smijemo zaboraviti da je Momo između života u svjetskim metropolama izabrao da bude uz svoj narod i ova izložba je naš skromni način da mu zahvalimo na tom hrabrom izboru - objasnio je Unković.

Izložba prati Kaporov rad kao slikara, pisca, novinara i slobodnog umjetnika kroz tekstove o slikarstvu, muzici, filmu i drugim temama. Pisao je pripovijetke, romane, putopise, dramske tekstove, radio-drame, scenarije za kratke i dugometražne filmove i bio je autor mnogobrojnih televizijskih filmova, muzičkih i humorističkih emisija, ali ova izložba, ističe Unković, otkriva i jedan njegov manje poznat talenat.

- Ultraširokoj lepezi njegovih interesa možemo da dodamo i slabo poznat podatak da je bio i glumac. Naime, on je krajem školovanja na Akademiji likovne umjetnosti, na prijedlog školskog druga Bore Draškovića, dobio priliku da kod režisera Miće Popovića, jedne isto tako svestrane umjetničke ličnosti, glumi glavnu rolu u filmu “Farovi i djeca”. Film je snimljen, montiran, da bi nakon izlaska odmah bio zabranjen i Momo je ostao bez honorara za svoj rad. Da bude zanimljivije, spletom okolnosti to mu se desilo i tokom snimanja filma “Valter brani Sarajevo”, za koji je napisao scenario i koji je bio svjetski hit, sa više od milijardu gledalaca samo u Kini, ali vlastitom neažurnošću nije potpisao ugovor na vrijeme, pa je ostao bez novca za svoj trud, pošto je “Bosna film” u međuvremenu propao - ispričao je Unković.

Kapor je 1996. godine imenovan  za člana Senata Republike Srpske, u prvom sazivu. Za dopisnog člana ANURS izabran je 27. juna 1997, a za redovnog 21. juna 2004. godine, tako da, po Unkovićevim riječima, Kaporovo djelo zaslužuje da bude u Banjaluci kao kod kuće, a ne da se tretira kao izložba nekog gosta.

- Momo je naš umjetnik, ne samo zbog činjenice da je bio član Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, već zbog toga što je dobro znao da vještačke granice ništa ne znače za zajednički kulturni prostor poput srpskog. Ova izložba je na jedan način dokaz da njegovo djelo nije uzaludno i da je njegov doprinos našoj kulturi primijećen - zaključio je Unković.

Autor

Autor izložbe je Ljiljana Kapor, Kaporova supruga i životna saputnica , koja je po riječima profesora Unkovića dala ogroman doprinos da ova zanimljiva i pažljivo priređena izložba bude postavljena u Banjaluci.

- Osjećam obavezu da,  u ime ANURS, zahvalim gospođi Ljilji Kapor koja je uložila veliki trud da ova izložba bude predstavljena u Banjaluci. Pozvao bih građane, đake i kolege umjetnika da u što većem broju posjete galeriju i da na taj način zahvale pokojnom Kaporu na svemu što je učinio za našu umjetnost i srpski narod  u cjelini - rekao je Unković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.