Izložba pisama i rukopisa Franca Kafke: Proces stvaranja književne ikone 

Književnik, koji je rođen u Pragu 1883, a umro prije tačno jednog vijeka, 3. juna, u 40. godini, postao je poznat u po noćnim morama običnih ljudi zarobljenih u neprobojnim birokratskim lavirintima u romanima i pričama kao što su "Preobražaj", "Proces" i "Zamak".

Izložba "Kafka: Stvaranje ikone", priređena je sa idejom da se obilježi stogodišnjica Kafkine smrti 1924. godine i predstaviće originalne rukopise najpoznatijih njegovih djela iz kolekcije i međunarodnih pozajmica. Centralni dio izložbe, koja traje do oktobra, biće originalni rukopis Kafkine priče "Preobražaj", u kojoj se Gregor Samsa budi i otkriva da je pretvoren u džinovskog insekta. Arhiva je bila pohranjena u trezoru banke u Cirihu dugi niz godina, sve do 1961. godine, kada je ser Malkolm Pasli, saradnik na koledžu u Oksfordu, pregovarao sa Kafkinim nasljednicima da materijal bude stavljen na trajnu pozajmicu biblioteci "Bodleana".

Međutim, 2011. godine potomci Kafkine sestre Otle hteli su da prodaju pisma koja joj je Kafka pisao. Biblioteka "Bodleana" je posredovala u dogovoru u kojem su ih Oksfordske biblioteke i Njemački knjiženi arhiv u Marbahu zajedno kupili. Drugi Kafkini radovi, uključujući rukopis "Procesa", čuvaju se u Njemačkom književnom arhivu, dok se neki od rukopisa čuvaju u Nacionalnoj biblioteci Izraela u Jerusalimu. Kafkina pisma njegovoj vjerenici Felis Bauer kupio je privatni kolekcionar za oko 500.000 funti na aukciji u Sotbiju 1987. godine i od tada nisu viđena.

Franca Kafku, njemačkog pisca jevrejsko-češkog porijekla, kritika danas smatra jednim od najvećih autora 20. vijeka. Njegova najznačajnija djela, pripovijetka "Preobražaj", te romani "Proces" i "Zamak", prepuni su tematike koja predstavlja arhetipove otuđenosti, psihofizičke brutalnosti, sukoba na relaciji roditelji-djeca, likova na zastrašujućim putovanjima i mističnih transformacija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.