Fest otvorio domaći film Top je bio vreo
Beograd - Prikazivanjem filma "Top je bio vreo" Slobodana Skerlića otvoren je 42. beogradski Međunarodni filmski festival, čiji je ovogodišnji moto "Nije sve crno-belo".
Skerlić je u kratkom obraćanju publici, neposredno pred projekciju u Centru "Sava", rekao da se nada da će film pronaći svoju publiku i da će poruka sadržana u njemu biti prepoznata.
Prikazivanjem Skerlićevog filma prekinuta je dugogodišnja tradicija da Fest otvara pobjednik Kanskog festivala.
Programom Festa je predviđeno da do 9. marta, kada će biti zvanično zatvoren, u pet bioskopskih sala bude premijerno prikazano 75 filmova u devet programskih cjelina.
Gledaoci će moći da prate glavni program i u Novom Sadu, gdje će biti prikazan dio filmova.
Gosti ovogodišnjeg Festa biće, između ostalih, francuski reditelj Patris Lekont, sa filmom "Obećanje" i Kristof Gans, reditelj filma "Ljepotica i zvijer".
Festival će posjetiti i američki režiser Kris Eska sa filmom "Vraćanje", grčki reditelj Janis Sakaridis sa filmom "Divlja patka", azerbejdžanski reditelj Šamil Alijev sa filmom "Čovjek iz stepe", italijanski glumac Franko Nero, te njemačka glumica Nadežda Brenik.
Gledaoci će na Festu moći da vide najnovija ostvarenja vrhunske svjetske kinematografije, jer je 12 filmova sa ovogodišnjeg repertoara nominovano za Oskara u najmanje jednoj kategoriji, a apsolutni predvodnik u trci za zlatnu statuu je "Dvanaest godina ropstva" sa devet nominacija.
Na programu festivala, osim filma koji je otvorio Fest, nalaze još dva ostvarenja iz Srbije - film "Mamula" Milana Todorovića i grčko-srpska koprodukcija "Drvo i ljuljaška" reditelja Marija Duza.
Dobitnik "Zlatne palme" u Kanu film "Plavo je najtoplija boja" Abdelatifa Kešiša biće prikazan na zatvaranju, umjesto na otvaranju, kako je bilo uobičajeno prethodnih godina.
Premijera filma "Top je bio vreo" u Srpskoj 12. jula
Beograd - Domaći film "Top je bio vreo", koji je snimljen po romanu Vladimira Kecmanovića, premijerno će biti prikazan u Republici Srpskoj 12. jula, najavili su danas članovi ekipe filma.
Članovi filmske ekipe kažu da su ponosni na film, iako su postojale predrasude u regionu, mnogi koproducenti su otkazivali saradnju, a glumci odustajali od ugovorenih uloga.
Glumac Tihomir Stanić, koji je i producent filma, rekao je da je snimanje u Sarajevu postalo nemoguće poslije televizijskog priloga sarajevskog novinara Senada Hadžifejzovića.
"Imali smo jednu nesrećnu televizijsku emisiju, gde je Hadžifejzovićev prilog doprineo tome da nas ljudi u Sarajevu bojkotuju, a inače su nas u pripremama primili sa radošću", rekao je Stanić na konferenciji za novinare u Beogradu.
On kaže da su mnogi glumci koji su trebalo da učestvuju u filmu odustali od uloga zbog negativnih reagovanja na cijeli poduhvat, te da je film sniman u Kozarskoj Dubici, gdje je predstavljen ambijent Sarajeva iz zime 1992. i 1993. godine kada se odigrava radnja filma.
Stanić je napomenuo da je Radio-televizija Republike Srpske u presudnom trenutku koprodukcijski ušla u stvaranje filma, jer bi inače snimanje bilo prekinuto.
Glumica Anita Mančić, koja ima jednu od ključnih uloga u filmu, rekla je da niko ne bi trebalo da bude povrijeđen ovim filmskim ostvarenjem.
"Moja ideja jeste bila da niko ko je oštećen u tom užasu koji se dešavao ne bi smeo da ovim filmom bude dodatno povređen", istakla je Mančićeva.
Scenarista i režiser Slobodan Skerlić kaže da ovim filmom nije imao namjeru da rekonstruiše događaje iz ratnog Sarajeva, već da se bavio jedinstvenom pričom o jednom dječaku.
"Moje najiskrenije ubeđenje je da se svi dele na ljude i zlikovce, a ne prema nacionalnostima i verama", rekao je Skerlić i dodao da prebrojavanje zločina može voditi samo novim zločinima.
Komentarišući navode u medijima da autor knjige po kojoj je film snimljen nije zadovoljan konačnom verzijom i time što je kraj promijenjen, Skerlić je rekao da je nakon čitanja knjige 2010. godine smatrao da bi kraj u filmu trebalo da bude onakav kakvim ga je i napravio.
"Mi nismo snimali roman, nego smo snimali film. To je moje čitanje tog kraja i smisla te priče, a nije postojao nikakav paralelni lažni scenario", rekao je Skerlić.
On je naveo da se film bavi "stavljanjem ljudskosti na probu i redefinisanjem socijalnih uloga i moralnih kriterijuma u opsednutom gradu i ne stavlja se ni na jednu od zaraćenih strana".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
