Razlike u cijenama goriva na pumpama u Bosni i Hercegovini i do 30 feninga po litru

GS
Foto: GS

Cijena nafte na svjetskom tržištu raste, a u skladu s tim raste i cijena goriva u Bosni i Hercegovini.

Međutim, to povećanje cijena nije isto na svim mjestima te se na pojedinim benzinskim pumpama u Federaciji BiH litar dizela može kupiti za 2,21 KM, a na nekim drugim za 2,51 KM.

Za litar benzina u Federaciji, kažu iz Ministarstva trgovine FBiH, se ne nekim pumpama plaća 2,21, a na nekim 2,46 KM. U Republici Srpskoj, kako je za Klix.ba kazao Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore Republike Srpske, najniže cijene goriva su u regiji Bijeljine i to za benzin 2,32 KM, dok je cijena litra dizela 2,29 KM.

U ostalim regijama cijene se kreću od 2,32 do 2,43 za benzin i 2,29 do 2,35 KM za dizel."Formiranje cijene zavisi od regije u kojoj se nalazi benzinska pumpa, dakle troškovi logistike i destinacije odakle se snabdijeva gorivom. Formiranje cijene zavisi od niza parametara, a pored navedenog, znatno utječu i troškovi ličnih dohodaka radnika (broj radnika) i ostali troškovi koji utječu na rad jedne benzinske stanice, kao što su komunalne naknade, takse za isticanje reklama, naknade za putni pojas i dr. Dakle, svakako troškovi, ali i konkurencija koja svojim poslovnim aktivnostima može dovesti u situaciju da se radi na pragu rentabilnosti, kao što je to slučaj u Bijeljini, gdje tradicionalno imamo niske cijene", kazao je Trišić.

Vlade Federacije BiH i Republike Srpske ograničile su maržu distributera u maloprodaji na 0,25 KM po litru i u veleprodaji na 0,06 KM, što znači da se marža ne može povećati i to je mehanizam koji je na snagu stupio zbog pandemije i koji koliko-toliko ograničava rast maloprodajnih cijena."Dakle, to je efikasan mehanizam ograničenja maloprodajne cijene. Smatram da sve zemlje okruženja, kao i zemlje EU, imaju isti problem, da teško mogu utjecati na razvoj situacije, a to je trenutna energetska kriza koja se ogleda u nedostatku svih oblika energije i praktično cijene rastu iz dana u dan, a u lancu se reflektuje na sve ostale branše", kaže Trišić.Sve benzinske pumpe, dodao je, imaju kratkoročne zalihe, za 7-15 dana, zavisno od prodaje na dnevnom nivou.

"Dugoročne zalihe su moguće jedino u slučaju da se deponuju velike količine u terminalima, koje bi mogle da amortizuju ovakve situacije, ali to je u praksi skoro nemoguće. Kao prvo, to su velike količine goriva i ulaganja u terminale, koje finansijski distrubuteri teško mogu planirati i realizovati u poslovnim aktivnostima. Drugo, ovaj metod je veoma rizičan jer se može desiti da ako cijene nafte na naftnom tržištu stagniraju ili padaju, tada su kompanije u gubitku, tako da nemamo mnogo izbora nego da se benzinske pumpe snabdijevaju kratkoročnim zalihama i da zavisimo od rafinerija i ulaznih cijena. To znači da se povećanja cijena ne mogu zaustaviti, jer je to problem globalnog karaktera, ali mehanizmima kao što su ograničenja marži, koliko-toliko se amortizuje tržište. Kupci moraju da shvate da je prošlo vrijeme jeftine snage, a naročito energije koja potječe od fosilnih energenata, jer oni zagađuju, njihove zalihe su ograničene i da automobilska industrija svoje proizvodne kapacitete usmjerava na koncept takozvane zelene energije, koja će u narednim godinama biti sve zastupljenija", kazao je Trišić.

Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata u FBiH, kazao je kako cijenu goriva benzinske pumpe formiraju na osnovu toga gdje se pumpa nalazi i kakav je promet. Tamo gdje je manji promet, kaže, pumpe vjerovatno žele nižim cijenama privući kupce i na taj način pokriti troškove."Ograničavanje rasta cijena u smislu da se stavi granica dokle one mogu ići ne dolazi u obzir i ono nije moguće, ukoliko ne želimo da dođemo u još veću krizu. Ograničenjima marži već su cijene ograničene, jedino još država može intervenisati da smanji namete, ali onda bi i to vjerovatno izazvalo neke druge probleme. Znamo da je struktura cijena takva da je startna cijena za dizel 1,05-1,10 KM, a za benzin 1,15 KM, tolika su porezna davanja u strukturi cijene", kazao je Bošković.

Cijene se i na svjetskom tržištu svakodnevno mijenjaju. Tako je, podsjeća Bošković, zbog pandemije u jednom periodu cijena sirove nafte bila i 35 dolara, a sada je njena cijena 85 dolara."Mi pamtimo i vremena kada je nafta bila 150 dolara, ali tada nismo imali namete koje imamo sada. Cijene su prije nekoliko godina kod nas dostizale i iznos od 2,56 KM po litru, što je i najveći iznos koji pamtim, ali tada nismo imali dodatak za autoceste od 25 feninga, koji sada imamo. Ako uporedimo cijene u zemljama u okruženju, vidjet ćemo da su one ili blizu ili čak 3 KM, a kod nas su još uvijek dosta niže", istakao je Bošković.

Procjena stručnjaka je da nas očekuje nestabilan period do kraja godine, odnosno da će cijena nafte nastaviti rasti, što će sigurno dovesti i do povećanja cijena goriva u BiH."Ulazimo u neizvjesnost u 2022. godini, gdje će prvi kvartal biti period kada bi zemlje OPEK-a trebale dati jasnu preporuku i odgovor da li će se proizvodnja podići na nivo potražnje ili će i dalje ostati na trenutnom nivou, a to znači rast potražnje u narednoj godini i sigurno rast cijena", zaključio je Trišić.

 

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana