Porast broja djece sa autizmom u RS: Od simptoma do dijagnoze predugačak put

Milijana Latinović
Porast broja djece sa autizmom u RS: Od simptoma do dijagnoze predugačak put

Banjaluka - Aleksa je do svoje druge godine bio kao i svi drugi dječaci, pravio je prve korake, izgovarao prve riječi, a onda se odjednom govor povukao, nastupila je regresija i tada počinje naša borba za njegovo zdravlje.

Ovim riječima je Banjalučanka Daniela Višnjić, majka malenog Alekse, koji će 2. aprila, na dan posvećen autizmu, napuniti devet godina, započela priču o prvom susretu sa ovim razvojnim poremećajem.

- Iako sam od samog početka osjećala da nešto nije u redu, dosta vremena je prošlo do službene dijagnoze autizma, dijelom zbog sistema koji je takav kakav jeste, a djelimično jer Aleksa nema mnogo elemenata koji ukazuju na autizam. Kod njega se autizam manifestuje kroz nedostatak pažnje i interesovanja za komunikaciju sa okolinom, a od pete godine govor se ponovo razvio - ispričala je Višnjićeva.

Ističe da je njen sin krenuo na logopedske i defektološke tretmane od svoje treće godine, a najveći problem s kojim se susreću jeste malo stručnjaka i nemogućnost da više sati sedmično Aleksa provodi na tretmanu.

- Zbog velikog broja djece s ovim problemom, kojima je potrebna stručna pomoć, imamo priliku samo jednom sedmično za terapiju kod logopeda, a to nikako nije dovoljno - rekla je Višnjićeva.

Dodaje da je sve dosadašnje tretmane, pa i odlazak u Srbiju, finansirao Fond zdravstvenog osiguranja RS.

- Aleksa je sa sedam godina krenuo u školu, a od njegove pete godine dolazimo u Udruženje "Djeca svjetlosti". Rad sa mladim psiholozima, koji svoje slobodno vrijeme provode pomažući mališanima, doprinio je njegovom napretku, a ovdje smo uspjeli pronaći i dobrog asistenta koji mu pomaže u redovnoj nastavi - ispričala je Višnjićeva i dodala da bi bez pomoći i razumijevanja supruga, njegovih i njenih roditelja sve bilo vrlo teško.

Ističe da je, pored nedovoljno razvijene svijesti u društvu, veliki problem poricanje problema te zbog toga mnogi kasno počinju sa tretmanom.

Jedan od volontera u Udruženju "Djeca svjetlosti", koje posjećuje 35 mališana, student psihologije Sara Brković ističe da edukativne radionice za mališane organizuju u skladu s njihovim uzrastom i sposobnostima.

- Najmlađe dijete koje nam dolazi je u uzrastu od tri godine i većina njih su dječaci, jer se poremećaj znatno češće javlja kod osoba muškog pola - rekla je Brkovićeva.

Dodaje da boravak u udruženju obuhvata kreativne radionice, edukaciju i vježbe psihomotorike. Pored djece, koja borave u udruženju, od prošle godine sa radom je počeo i prvi Dnevni centar u RS za odrasle autiste, u kojem trenutno boravi njih pet.

- Za dobre rezultate najbitnija je edukacija roditelja, da znaju prepoznati problem, a onda naravno, rana intervencija - naglasila je Brkovićeva.

Doktor Milan Latinović iz resora za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS ističe da je autizam razvojni poremećaj komunikacije i socijalne interakcije, koji se javlja u ranom djetinjstvu, najčešće u prve tri godine i traje do kraja života. Naglašava da u RS s autizmom živi 160 djece, a taj broj se konstantno povećava.

- Rano otkrivanje autističnih osoba je od velikog značaja zato što rad sa takvom djecom daje bolje rezultate ako otpočne u ranom uzrastu - naglasio je Latinović.

Dodaje da resorno ministarstvo radi na izradi programa za rani rast i razvoj djece u Srpskoj.

Koncert

Predsjednik Udruženja "Djeca svjetlosti" Mirjana Kojić rekla je da će povodom obilježavanja 2. aprila, Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, večeras sa početkom u 19 časova, u Banskom dvoru u Banjaluci biti održan humanitarni koncert "U susret Svjetskom danu svjesnosti o autizmu".

- Nastupiće David Radosavljević, Marija Šestić, Maja Tatić, Dječiji hor "Vrapčići" i drugi - rekla je Kojićeva.

Poznati autisti

Svaki pojedinačni autizam nije isti, kod nekih osoba izaziva velike motoričke probleme, a drugi pokazuju izuzetan talenat u određenim oblastima.

- Treći predsjednik SAD Tomas Džeferson je bio autista,

izbjegavao direktan kontakt očima, na sastanke nosio papuče i uvijek imao pticu na ramenu.

- Čarls Darvin je takođe bio autista, a pisanje pisama bio mu je glavni način komunikacije.

- Ekstremna osjetljivost na glasne zvukove i nenamjerni pokreti ruku i stopala ukazuju na to da je i Mocart imao autizam.

- Među autistima spominju se još i Mikelanđelo i Albert Ajnštajn.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana