Andrićeva soba mami turiste

Radoje Tasić
Andrićeva soba mami turiste

Višegrad - Andrićev apartman u višegradskom hotelu "Andrićev konak" je za nepune dvije godine, otkako je otvoren, posjetilo i prespavalo u njemu više od 500 ljubitelja književnog djela ovog nobelovca.

Soba u kojoj je prilikom posjete Višegradu, 1963. i 1972. godine, boravio Ivo Andrić, privlači sve veći broj stranih gostiju.

- Među brojnim poštovaocima Andrićevog djela, najviše onih koji su poželjeli da prespavaju u apartmanu u kome je književnik boravio, bili su gosti iz Japana i skandinavskih zemalja. Nisu zanemarljivi ni gosti iz Srbije, Bugarske i Rusije - kaže radnik ovog hotela Marija Perić.

Iz Andrićevog apartmana puca pogled na ćupriju, Drinu i kuću u kojoj je slavni književnik živio sa tetkom i tetkom Anom i Ivanom Matkovšik i odakle je išao u školu.

Perićeva dodaje da najveću zainteresovanost za ovaj apartman, u kome se nalaze predmeti i inventar iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka, vlada u vrijeme održavanja kulturne manifestacije posvećene imenu i djelu Ive Andrića "Višegradska staza".

Apartman je uređen kako bi bio autentičan onome koji je postojao kad je u njemu boravila perjanica srpske književnosti. Ambijent upotpunjuju pisaća mašina, telefon, mastionica i svi predmeti koje je Andrić koristio pišući pripovijetke i romane. Gosti mogu pročitati i dijelove romana "Na Drini ćuprija" na srpskom i engleskom jeziku.

Višegrađani se trude da se na svaki način prisjete svog sugrađanina, građanina svijeta, nobelovca Ive Andrića.

Pored spomen-obilježja Andriću, ćuprije na Drini, kuće u kojoj je proveo djetinjstvo, učionice u kojoj je učio slova, kompleksa Andrićgrada, kod turista u posljednje vrijeme vlada interesovanje za Andrićev apartman.

Znamenitosti

Hotel "Andrićev konak" nalazi se u centru Višegrada, okružen kulturnim i istorijskim znamenitostima kao što su stari most na Drini ćuprija, spomenik Ivi Andriću, kao i spomen-kuća i učionica nobelovca.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana