Priče srpske Džejn Ostin magnet za publiku

Nova serija biće snimljena po djelu "To je bilo jedne noći na Jadranu", a nosiće naziv "Jedne letnje noći". Producent, kao i za prethodne ekranizacije, biće "Košutnjak film" iz Beograda. 

Mir-Jam je napisala i romane "Nepobedivo srce", "Otmica muškarca", "Greh njene majke", "U slovenačkim gorama", "Samac u braku", "Mala supruga". Autor je i dva pozorišna komada "Tamo daleko" i "Emancipovana porodica", kao i zbirki pripovjedaka "Dama u plavom", "Devojka sa zelenim očima", "Časna reč muškarca" i "Sve one vole ljubav".

Direktor "Košutnjaka" Zoran Janković podsjetio je da su prve tri serije nastale pod rediteljskom palicom Zdravka Šotre, "Jedne letnje noći" potpisuje Ivan Stefanović.

- Ove serije su postigle veliku gledanost i jako su zanimljive publici. Iz tog razloga smo se odlučili da započnemo snimanje možda najboljeg od svih romana koje je napisala Mir-Jam. Verujem da će nova biti najuspešnija, jer je reč o priči punoj zapleta, a uloge će tumačiti mladi neafirmisani glumci - rekao je Janković.

Kazao je da serija nudi šansu brojnim glumcima da se pojave u velikim i malim ulogama, a na kasting, koji je održan u julu, prijavilo se više od 150 mladih umjetnika.

- Još nisu podeljene sve uloge. Glavne likove tumačiće glumica Vaja Dujović i glumac Bojan Perić. Želimo da se mlađi umetnici afirmišu - kazao je Janković.

Najavio je da će serija imati 12 epizoda, a početak emitovanja planiran je za februar sljedeće godine.

- Snimaćemo u Veneciji, na Crnogorskom primorju, u Beogradu, kao i u studiju. Angažovaćemo ekipu koja radi vizuelne efekte, što ćemo iskoristiti da bismo kvalitetno snimili zahtevne scene koje bi u suprotnom bile jako skupe. Sa ovim timom serija neće koštati ništa više od prethodnih koje smo radili - istakao je Janković.

I reditelj Ivan Stefanović je rekao da jedva čeka da počne snimanje.

- Za sada ne mogu da otkrivam detalje, ali vam mogu reći da ćemo nastojati da što verodostojnije prikažemo roman i ispoštujemo većinu lokacija koje su opisane u knjizi - rekao je Stefanović.

Priča romana "To je bilo jedne noći na Jadranu" prati dvije mlade sestre Krinku i Lolu Branković, koje su u ranim dvadesetim godinama. Obje su veoma privlačne i zanimljive, iako potpuno različite. Krinka je povučena, voli da sanjari i nije mnogo zainteresovana za ljubav, dok je Lola njena sušta suprotnost. Rano je ostala udovica, ali je u njoj ostala želja za životom i jako se raduje susretima sa različitim muškarcima. Jednog ljeta zajedno sa majkom odlaze brodom u Veneciju, a zatim na ostrvo Rab. Ljetovanje i Krinkin susret sa Dubravkom i Lolin sa Žarkom zauvijek će im promijeniti živote.

Mir-Jam (1887-1952) je srpska književnica čiji su romani postali bestseleri, a serije "Ranjeni orao", "Greh njene majke", "Nepobedivo srce" i "Samac u braku" postigle su veliku popularnost u regionu, čak i kada su reprizno prikazivane. "Samac u braku" prvi put je ekranizovan prije 23 godine, kada su gledaoci imali priliku da vide TV film "Brod plovi za Šangaj" sa Vesnom Trivalić i Svetislavom Buletom Goncićem u glavnim ulogama.

Reditelj Zdravko Šotra je poslije 17 godina odlučio da ekranizuje "Ranjenog orla", a kasnije i "Greh njene majke" i "Nepobedivo srce".

Glumica Sloboda Mićalović-Ćetković, koja tumači glavne uloge u serijama "Ranjeni orao" i "Nepobedivo srce", zajedno sa kolegom Ivanom Bosiljčićem, smatra da gledaoce privlače priče koje danas djeluju pomalo nerealno.

- Likovi u Miličinim romanima su uglavnom obrazovani ljudi, puni lepih manira i žive u dobu kada se tačno znalo šta su prave vrednosti - kazala je popularna glumica.

"Greh njene majke" prvi put je emitovan 2009. godine, a Mićalović-Ćetković zbog trudnoće nije bila u glumačkoj podjeli. Međutim, Bosiljčić je i u ovoj ekranizovanoj verziji tumačio glavnu mušku ulogu, a Ivana Jovanović oživjela je lik Nede, oko koje se vrti cijela priča.

Poslije tri Šotrine režije, kormilo je preuzeo mladi reditelj Ivan Stefanović, koji je odabrao roman "Samac u braku". Slijedeći primjer doajena srpske režije, koji je prema "Ranjenom orlu" snimio film i seriju, Stefanović je takođe snimio dugometražno ostvarenje, ali pod nazivom "Kad ljubav zakasni". I film i serija bili su veoma gledani, a mnogi su komentarisali da je mladi glumački par Miloš Biković i Brankica Sebastijanović pun pogodak.

Jakovljevićeva je rođena u Jagodini 1887, a djetinjstvo i mladost provela je u Kragujevcu, a poslije Prvog svjetskog rata preselila se u Beograd. Pod pseudonimom Mir-Jam objavila je više ljubavnih priča i romana. Najveću vrijednost njenih djela predstavlja detaljno i autentično dočaravanje života i vrijednosti građanske klase u međuratnoj Jugoslaviji, koje joj je donijelo nadimak Džejn Ostin srpske književnosti.

Ona je sestra Stevana Jakovljevića (autora "Srpske trilogije"), govorila je ruski i francuski jezik i, iako je pisala o ljubavi i braku, nikada se nije udavala. Njena djela smatrana su lakim štivom, ali se može slobodno reći da su se kritičari ogriješili o ovu književnicu. Mnogi tvrde da bi  Mir-Jam, da je živjela u Engleskoj ili Americi, sigurno postigla svjetsku slavu poput sestara Bronte i Džejn Ostin. Umrla je 1952. godine, od posljedica zapaljenja pluća. Kako je bila u nemilosti tadašnjih vlasti, vijest o njenoj smrti nisu objavile nijedne novine.

Interesantno je da se dugo zagubljeni intimni spis tajanstvene Mir-Jam, objavljen pod nazivom "Izdanci Šumadije", pojavio u prodaji prije pet godina. Riječ je o djelu koje je ugledalo svjetlost dana punih 57 godina poslije smrti Milice Jakovljević. Književnica nije stigla da u svoju autobiografsku prozu unese sve podatke koje je namjeravala, niti je stilski dotjerala ovo djelo, ali to ne umanjuje vrijednost teksta. Pored iscrpne biografije Mir-Jam, knjiga nudi i brojne podatke o palanačkom životu, kao i o životu za vrijeme austrougarske okupacije i o starom Beogradu. Ona je pisala "Izdanke Šumadije" sama i zaboravljena poslije Drugog svjetskog rata i sjećala se nekih srećnijih vremena, kada je optimistična, druželjubiva i puna života očaravala javnost.

Velike ljubavi

Beogradske komšije Milice Jakovljević pričale su da njenu kuću posjećuje jedan od najpoznatijih, najpopularnijih i najprivlačnijih glumaca u to vrijeme - Boža Nikolić. Ipak, to je bilo sve što su saznali, jer je Mir-Jam svakako bila obožavalac pozorišta. Tvrdili su i neki prijatelji da je Boža želio da se vjenčaju, ali književnica navodno nije htjela. Nisu ni sumnjali da glumac možda jeste bio najveća ljubav čuvene Mir-Jam, ali ne i jedina. Ona je veoma voljela Slovenca Vitoja, kome je posvetila roman u "Slovenačkim gorama", a ta ljubav bila je veoma strasna.

Novinarska karijera 

Mir-Jam je novinarsku karijeru započela u beogradskim "Novostima", a nastavila u "Nedeljnim ilustracijama". Bila je kratko i novinar večernjeg lista "Glas". Nije bilo mnogo žena među novinarima u to vrijeme, a u monografiji o dva vijeka srpskog novinarstva (1791-1991), među stotinu najznačajnijih novinara uvrštene su samo tri žene - Maga Magazinović, Desa Glišić i Milica Jakovljević Mir-Jam.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.