U svakom dijelu svijeta Božić se drugačije praznuje: Štikle kriju tajnu udaje, krastavac i pauk donose sreću

Baš kao što u Srbiji i Republici Srpskoj božićni običaji propisuju pečeno prase, u Japanu je obavezan poznati brend brze hrane, KFC. U nordijskim zemljama se vjeruje da darove nose patuljci, dok u Rusiji to čini babuška. Ruse  daruje i Sjeguroška ili Snježna žena, te Tatica Mraz, a njega prate djevojčica (pahuljica) i dječak (Nova godina). Božić u ovoj zemlji 7. januara najavljuje jutarnja zvijezda. Osim Rusa i Srba, Božić po julijanskom kalendaru slave i zemlje poput Jermenije, Bjelorusije, Egipta, Etiopije, Gruzije, Ukrajine i druge. U nekim pravoslavnim zemljama ljudi hodaju u povorkama pored mora, rijeka, jezera kao dio liturgije, a pravoslavci veoma malo pažnje posvećuju razmjeni poklona i ostalim komercijalizovanim običajima.

Božić je na neobičan način proslavljen i na Tajlandu, gdje je Djeda Mraz sobove pustio da se odmore, te na slonu krenuo u posebnu božićnu posjetu, kako bi podigao svijest o prijetnji korona virusa. 

Neudate Čehinje za Božić bacaju preko ramena sa kućnog praga svoju cipelu. Ako je, nakon pada, vrh cipele okrenut ka vratima, znaju da će se uskoro udati. Hrišćani koji žive u Indiji za Božić ukrašavaju drvo banane ili manga, a u Njemačkoj se kao posljednji ukras na bor stavi stakleni božićni krastavac. Šveđanima su koze bitne kao i Djeda Mraz, dok u Australiji umjesto irvasa sanke vuku “šest bijelih bumera”. Bumer je drugi naziv za vrstu kengura, koji je bijel kao snijeg. Katalonci imaju vrlo neobične ukrase. Među njima je Caganer, figurica čovjeka koji obavlja veliku nuždu i stavlja se uz jaslice.

Tuča kao način slavlja

Peru je jedna od rijetkih zemalja koja ima bizarnu tradiciju tuče tokom Božića. Kod domorodačkih naroda je karakteristično da za vrijeme praznika udaraju jedni druge kao način slavlja, ali i rješevanja sporova. Ovo nije tradicija samo za muškarce, već u njoj učestvuju i žene i djeca, dok ogroman broj ljudi gleda ovaj prizor, a policija je uvijek u pripravnosti.

Crni Petar

Kada holandski Djeda Mraz koga zovu Sinterklas, krene da dijeli poklone, u zemlji uzavru duhovi. Razlog za vječitu svađu je njegov pratilac Crni Petar. Odbor UN za ljudska prava traži da Holanđani taj lik izbace iz svoje tradicije, jer mnogi smatraju da je to što je on tamnoput diskriminacija.

Darežljivi pauk

Ukrajinski folklor pripovijeda priču o darežljivom pauku koji je pomogao siromašnoj porodici da okiti jelku. Pauk je ukrasio drvo pletući sjajnu mrežu po njemu. Danas, Ukrajinci ukrašavaju domove svjetlucavim mrežama kako bi prizvali sreću u idućoj godini.

Deda Mraz na surferskoj dasci

Topla Australija Božić slavi uglavnom na 30 stepeni, a Djeda Mraz dolazi sa poklonima i to na surferskoj dasci. Božićne večere se nerijetko organizuju na plaži, u vidu izleta, ili uz bazen, a običaj je i da se igra kriket. Badnji dan u Melburnu se obilježava tako što se na trgovima okuplja na desetine hiljada ljudi koji pjevaju Božićne pjesme.

“Poplava knjiga”

Od septembra do novembra, prodaja knjiga je na vrhuncu. Ovo se na Islandu naziva “poplava knjiga”, jer je to najčešći i omiljeni božićni poklon Islanđana. Nakon praznika, časopisi su preplavljeni prikazima knjiga. Island je zemlja gdje se izda najviše knjiga po stanovniku na svijetu.

Lomača putokaz za sreću

U Iraku je običaj da jedno dijete čita svojoj porodici priču o rođenju Isusa Hrista, dok ostali slušaju držeći upaljene svijeće. Nakon toga, pravi se lomača od sasušenog trnja. Ukoliko trnje izgori do pepela, porodica će imati dobru sreću u novoj godini.

Vilenjak iz saune

Većina finskih porodica ima saune, a vjeruje se da u svakoj od njih živi vilenjak kako bi je štitio i vodio računa da se ljudi ponašaju kako treba. Vilenjak iz saune te uvijek posmatra, znaju da kažu Finci. Svakog Badnjeg dana Finci praktikuju dugo i druženje u saunama. Vodi se računa da se u saunu ne ulazi poslije zalaska sunca jer je tada rezervisana za duhove predaka.

Sakrivanje metli

Oni koji proslavljaju Božić u Norveškoj, bilo bi bolje da na Badnje veče sakriju svoju metlu inače bi vještice mogle da je ukradu. Na ovaj dan Norvežani zaključavaju metle i drže ih dalje od “zlih magija koje vrebaju”.

Božićna rolerijada

Jedan od najzanimljivijih običaja je u prestonici Venecuele, Karakasu. Djeci se na Badnje veče za palac na stopalu veže konopac koji ide sve do prozora i kroz njega, da bi ljudi koji krenu na rolerima na ranu božićnu misu mogli da sa ulice povuku kanap i probude dijete kako ne bi propustilo ovaj neobičan božićni spektakl.

Fešta Sedam riba

Italijanske porodice se na Badnje veče okupljaju oko trpeze na kojoj su postavljena jela od sedam vrsta ribe i morskih plodova. Ovaj običaj je recidiv posta koji u katoličanstvu, kao i u pravoslavlju, propoveda apstinenciju od mesa i konzumiranje ribe tokom svetih dana.

Paljenje božićne koze

Koza visoka gotovo četiri metra sagrađena je 1966. godine u centru švedskog grada Gavle, a za Badnje veče je zapaljena. Grad je nastavio da podiže kozu svake godine, ali paljenje nije išlo tako glatko. Za 47 godina to im je pošlo za rukom samo 25 puta. Onog koga uhvate da pali kozu slijedi zatvor, pa se na to odlučuju samo oni najhrabriji.

Svi gledaju Paju Patka

Tradicija Švedske nalaže da se porodice okupljaju na božićno veče, i gledaju specijal “Paja Patak i njegovi prijatelji žele vam srećan Božić”. Ovaj specijal ide uživo, a dok traje ništa se drugo ne radi: mame ne kuvaju, a djeca se ne igraju, i nikada se ne nasnimava zbog kasnijeg gledanja.

Lampioni osvjetljavaju put Hristu

Luminarije, kako ih zovu u Meksiku, su male papirne kese otežane pijeskom i osvijetljene svijećom koja se nalazi u njima. Na Badnje veče Meksikanci ih poređaju duž puteva, staza i ispred domova kako bi pomogli Hristu da dođe na ovaj svijet.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.