Inflacija u Italiji – ulje skoro nemoguće naći, a tamo gdje ga ima, košta tri puta više

Tamo gdje ga ima košta tri puta više, nego ranije. Stanovništvo inflaciju osjeća u sve većim cijenama i praznijim kesama, uz porast cijena žitarica. Dok Indonezija blokira izvoz ulja od palme, a Indija žita, siromašne zemlje će biti sve siromašnije, a bogate će osjetiti nestašicu. Svjetski program za hranu (World Food Programme – WFP) upozorava pokreće "alarm gladi u čitavom svijetu" već 2023. godine.

Italija godišnje troši oko 770.000 tona suncokretovog ulja, od čega uvozi čak 550.000 tona, 60 odsto iz Ukrajine.

Više od 70 odsto suncokretovog ulja u ovoj zemlji koristi se za potrebe prženja, majonez, soseve, namaze, keks, kao i druge proizvode koji Italijani svakodnevno kupuju.

No, s obzirom na nedostatak sirovina, logičan je porast cijena krajnjeg proizvoda.

Karlo Tampijeri, predsjednik "Asitola" i "Tampijeri" grupe, koja je jedna od najvećih italijanskih proizvođača suncokretovog ulja, izjavio je za medije da su potrošači iz tog razloga uvidjeli da se cijena ulja povećala za više od 50 odsto u vrlo kratkom vremenu, što ih je šokiralo.

To znači i povećanje cijena ostalih proizvoda, te su cijene porasle kada je riječ o skoro svim namirnica.

Jedna od najvećih briga je i ta što će u Ukrajini biti vrlo teško zasijati suncokret, kao i ostale žitarice u maju, te neće biti krajnjeg proizvoda naredne jeseni, odnosno kroz par meseci.

Proizvođači pokušavaju da nađu sirovine u Moldaviji, Rumuniji, Bugarskoj i Mađarskoj.

"Tampijeri" podsjeća i da sjemenje i đubrivo u Ukrajinu stižu iz Rusije, što više nije slučaj.

Povratak palminog ulja

I mada su do sada reklame u medijima, kada je riječ o prehrambenim proizvoda, isticale da namirnice ne sadrže ulje od palme, sada mu se ponovo vraćaju, ne bi li na taj način zamijenili suncokretovo ulje.

Ukrajina je najveći uzgajivač suncokreta na svijetu i za nekoliko sedmica će se potrošiti sve zalihe.

Indonezija, koja je prvi proizvođač na svijetu, 28. aprila zabranila je izvoz ulja od palme, jer na taj način pokušava da smanji povećanje cijena od 40 odsto u zemlji.

Indonezija zabranila izvoz palminog ulja.

Iz tog razloga je cijena ulja od soje dostigla istorijski maksimum na berzi u Čikagu.

Još na početku ove godine, Indonezija je ograničila izvoz i odredila maksimum svojim stanovnicima kada je riječ o kupovini ulja od palme.

Rast cijena ulja

Sa rusko-ukrajinskim sukobom i krizom koja se tiče uzgajanja suncokreta, a samim tim i suncokretovog ulja, u Ukrajini koja ga je izvozila čitavom svijetu, došlo je do ogromnog rasta cijena svih drugih vrsta ulja.

U Italiji je cijena suncokretovog ulja prešla sa 1,46 evra po flaši, na skoro tri evra.

U nekim zemljama Evropske unije i u Velikoj Britaniji, vlada je donijela odluku da ograniči dnevnu količinu kupovine tog ulja, što je danas slučaj i sa Italijom.

"Zabrana izvoza ulja od palme od strane Indonezije nas zaista pogađa, jer su za nas oni strateško tržište što se tiče ovog proizvoda", izjavio je za dnevni list Republika predsjednik Federacije za prehranu (Federalimentare) Ivano Vakondio.

"Prvo je Mađarska blokirala eksport žitarica, kao i Srbija koja je blokirala žitarice i proteine. I Rusija prijeti da zemljama koje joj nisu prijatelji, 'poput Italije', neće više izvoziti sve što je bitno za prehranu italijanskih građana. Sve to će nas vrlo oštetiti, uz ogromno povećanje cijena tako da smo vrlo zabrinuti", istakao je Vakondio.

Mediji objašnjavaju da su biljna ulja najpogođeniji proizvod rusko-ukrajinskog sukoba, a obzirom na to da se u toj zoni nalazi 65 odsto (10 miliona tona) čitave globalne proizvodnje suncokretovog ulja.

Blokiranja od strane Indonezije, dovešće do dramatičnog povećanja cijena.

Indija zabranila izvoz pšenice

Rat u Ukrajini dovodi i do krize, kada je žito u pitanju. Došlo je do rasta cijena 16. maja za 4,6 odsto. Takođe, porasla je i cijena mekog brašna za 5,48 odsto.

Indija, koja je drugi najveći svjetski uzgajivač pšenice poslije Kine, donijela je odluku da zabrani izvoz pšenice, jer na taj način želi da zaštiti svoju populaciju.

Zapadne zemlje rizikuju prehrambenu krizu kakva do sada nije zabilježena.

Indijski mediji su objasnili da je zbog ekstremno visokih temperatura došlo do smanjenja žetve pšenice, koja je mnogo inferiornija nego što je trebalo da bude: ispod 100 miliona tona.

Prije toga je Indija trebalo da isporuči 10 miliona tona u inostranstvo. U aprilu je izvezla 1,4 miliona i potpisala je ugovore za još 1,5 miliona.

Proizvodnja pšenica u svijetu

U svijetu se proizvodi 749.467.531 tona pšenice svake godine. Kina je najveći proizvođač sa 131.696.392 tone godišnje, a Indija je na drugom mjestu sa 93.500.000 tone godišnje.

Na trećem mjestu je Rusija sa 73.294.568 tone, slijedi Amerika sa 62.859.050 tona, te Kanada sa 30.486.700. Italija je tek na 19. mjestu.

Kada je riječ o Ukrajini, 25 miliona tona pšenice je blokirano u silosima u Odesi i drugim lukama na Crnom moru.

Prije rata ova zemlja je izvozila 12 odsto od ukupne svjetske pšenice, 15 odsto kukuruza, te 50 odsto suncokretovog ulja.

Pedeset zemalja svijeta zavisi od uvoza iz Rusije i Ukrajine, između njih su Eritreja, Somalija, Madagaskar, Tanzanija i Kongo, a 53 zemlje u Africi, zatim Sirija, Palestina i Irak su u punom jeku prehrambene krize.

Iz ovih razloga i cijena riže je porasla, na međunarodnom nivou za 21 odsto u posljednjih godinu dana. Najviše su poskupile žitarice za 34 odsto u odnosu na isti period 2021. godine, zatim mliječni proizvodi za 24 odsto, šećer za 22 odsto, meso za 17 odsto i biljne masti za 46 odsto.

Podaci upozoravaju na glad u svijetu 

Prema podacima WFP-a, 276 miliona ljudi u čitavom svijetu su se suočavali sa akutnom glađu od početka 2022. godine.

Predviđa da će se taj broj uvećati za 47 miliona ljudi zbog rata u Ukrajini, a najviše će pogoditi Afriku.

"Alarm gladi" u svijetu je nešto o čemu je FAO izdao izvještaj prije nekoliko sedmica, s obzirom na ogroman porast cijena prehrambenih proizvoda.

"Globalni problem gladi imaćemo 2023. godine", izjavio je na konferenciji u Njujorku David Beasley, izvršni direktor Prehrambenog programa Ujedinjenih nacija, dodajući da je to posljedica klimatskih promjena i rata.

Cijene sirovina su premašile svaki rekord, dok su mjesec dana nakon početka rata u Ukrajini, cijene izvoza pšenice i kukuruza porasle za 22 odsto i 20 odsto pored već visokih povećanja u toku 2021. godine.

Porast prehrambenih proizvoda, kao i porast cijena benzina, prema podacima WFP-a dovode do povećanja operativnih troškova do 71 miliona dolara mjesečno, što je ekvivalentno trošku obezbjeđivanja dnevnog obroka za skoro četiri miliona ljudi za mjesec dana, efektivno smanjujući sposobnost da odgovori na krizu gladi širom svijeta, prenosi RTS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.