Srbi, ćirilica i srpski jezik stranci u Federaciji

U osnovnom tekstu ustava Hercegovačko-neretvanskog, Sarajevskog i Posavskog kantona piše da su konstitutivni narodi Bošnjaci i Hrvati, da su službeni jezici bosanski i hrvatski, a pismo latinica. U Ustavu Zapadno-hercegovačkog kantona konstitutivnost srpskog naroda uvedena je tek amandmanom, ali su srpski jezik i ćirilica ostali eliminisani.

U osnovnom sadržaju svih tih ustava navedeno je da je "Ustav usvojen polazeći od izraženih opredjeljenja bošnjačkog i hrvatskog naroda, kao i ostalih građana BiH".

- Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalim i građani kantona, ostvaruju svoja suverena prava u Federaciji i kantonu u skladu sa Ustavom Federacije i ovim Ustavom - piše u tim ustavima.

Istaknuto je i da su "službeni jezici kantona bosanski i hrvatski jezik", da je "službeno pismo latinica", a da se "ostali jezici mogu koristiti kao sredstva komunikacije i nastave".

U ustavima ostalih kantona uz osnovni tekst jasno su navedeni amandmani kojima su Srbi naknadno uvedeni kao konstitutivan narod, a srpski jezik i ćirilica kao službeni jezik i pismo. Odluku o konstitutivnosti naroda na teritoriji cijele BiH još 2000. je donio tadašnji visoki predstavnik Volfgang Petrič, ali ona nije ispoštovana u svim dijelovima FBiH. Do 2013. samo tri kantona su ispoštovala tu odluku.

Pravni ekspert Mile Dmičić kaže da Srba, srpskog jezika i ćirilice nema u ustavima nekoliko kantona i da je cilj majorizacija srpskog naroda i obezvređivanje njegove ravnopravnosti u okviru tri konstitutivna naroda.

- Problem je što nema ni dovoljno snage u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti niti dovoljno efikasnih sankcija i odgovornosti koje bi omogućile sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH - kaže Dmičić.

Ravnopravnost Srba nije zaživjela u praksi ni u kantonima gdje su barem na papiru konstitutivni i gdje imaju pravo na srpski jezik i ćirilicu. Potpredsjednik SNSD-a Marko Vidaković kaže da srpska djeca u Sarajevu nemaju nikakvu mogućnost učenja srpskog jezika, a u istoj situaciji su i Hrvati.

- Djeca srpske nacionalnosti iz Sarajeva idu u škole u Istočnom Sarajevu. Dio djece hrvatske nacionalnosti ide u Katolički školski centar i tamo uče hrvatski jezik. To je jedina školska ustanova u Sarajevu u kojoj izučavaju svoj maternji jezik - rekao je Vidaković i dodao da je jedino u Livanjskom kantonu gdje živi veći broj Srba pitanje izučavanja srpskog jezika donekle riješeno, dok je u drugim kantonima to mrtvo slovo na papiru.

Poslanik SNSD-a u Skupštini Livanjskog kantona Slaviša Mihajlović kaže da čak i kad ustav Srbima garantuje prava na konstitutivnost, jezik i pismo, kao što je to slučaj u Livanjskom kantonu, dolazi do kršenja ustava.

- U Glamoču grupa nacionalnih predmeta uopšte ne postoji, a u Drvaru je to samo djelimično primijenjeno iako je u ovom kantonu najveća koncentracija srpskih učenika u cijeloj FBiH - kaže Mihajlović.

Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća u Tuzli Slavko Peričević kaže da bi u Tuzlanskom kantonu srpskoj djeci bilo dozvoljeno da uče srpski jezik da su Srbi zaista konstitutivan narod.

- Ni u jednoj školi nema nikakve mogućnosti da djeca uče i nastavu slušaju na srpskom, ali ni na hrvatskom jeziku. To govori da se radi o pokušaju nametanja bošnjačkog jezika ili bosanskog kako piše u ustavu kao dominantnog nad jezicima ostalih konstitutivnih naroda u BiH - kaže Peričević.

Srpska

Bošnjački đaci u Konjević Polju kod Bratunca i Vrbanjcima kod Kotor Varoša već treću godinu s prekidima ne idu na nastavu, jer njihovi roditelji traže da im se jezik bošnjačkog naroda, kao što piše u Ustavu RS, zove "bosanski jezik". Ove godine pridružili su im se i Bošnjaci iz Zvornika.

- Jezičko rješenje u Ustavu RS rezultat je amandmana o jeziku i pismu, koji je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Volfgang Petrič. U nametnutom amandmanu piše da su službeni jezici u RS jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda, da bi, obrazložio je Petrič, izbjegao nejasnoće u vezi sa terminom "bosanski jezik" i da bi tri naroda stavio u isti položaj putem neposrednog priznanja njihovih jezika i posredne veze njihovih jezika sa njihovim nacionalnim imenima - kaže Mile Dmičić podsjetivši da je nametanje tog amandmana bilo u funkciji primjene odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti tri naroda uz definisanje njihovog ustavnog statusa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.