Cvijanović: Od EU očekuje se izbalansiran pristup prema svim akterima u BiH

“Djeluje, međutim, da je EU spremnija da se BiH dodijeli kandidataski status. Finansijska podrška, koja će u različitim oblastima biti dodijeljena zemljama regije, dobrodošla je, ali nužno je i da budu deblokirana sredstva koja se odnose na infrastrukturne projekte u Republici Srpskoj. U tom smislu, mi smo u prethodnom periodu dobijali obećanja da će se to i desiti. Ukoliko to ne bi bilo tako onda bi u Predsjedništvu BiH i drugim institucijama morali i mi blokirati sredstva za FBiH, a to ne bi bilo dobro ni za jedne ni za druge. To sam i danas rekla svojim sagovornicima”, istakla je Cvijanovićeva za Srnu upitana kakvi su joj utisci nakon niza razgovora u Tirani i ima li prostora za optimizam da će se odnosi EU i BiH postaviti na realnije osnove.

Ona je mišljenja da su konačno i akteri koji se dogovaraju o formiranju vlasti u BiH na liniji toga da se nikome ništa ne blokira.

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva naglasila je da u Tirani nije bilo potpisivanja ni deklaracije EU niti bilo kakvog dokumenta, te da čak i u okviru stavova država članica EU postoje različita viđenja o tome koliko su skupe sankcije i za one koji ih uvode, a ne samo one kojima su namijenjene.

Kada je riječ o određenim zahtjevima u odnosu na rat u Ukrajini, Cvijanovićeva je ukazala da za sankcije očito nisu ni Srbija ni Republika Srpska a, kao što je već rekla, ima i onih koji u okviru EU zagovaraju da se politika sankcija prema Rusiji treba promijeniti.

“Bilo bi pošteno da su u tekstu deklaracije naprimjer naveli da vlasništvo nad procesima treba da imaju domaće institucije, što se nekad pojavljivalo u sličnim neobavezujućim dokumentima poput ove deklaracije, ali i u ispostavljenim formalnijim uslovima prema BiH. To bi značilo da na evropskom putu nema nikakvih visokih predstavnika ni kolonijalnih upravnika, a ni nekih stranih sudija”, pojasnila je Cvijanovićeva.

U formalnom smislu, dodala je ona, ova deklaracija nema nikakvu pravno obavezujuću snagu, ali bi pokazala da u nekom partnerskom smislu postoje EU institucije s jedne i domaće institucije s druge strane.

“Mi jesmo na evropskom putu i težimo punopravnom članstvu u EU, ali i očekujemo od EU realističniji i izbalansiran pristup prema svima u BiH”, poručila je Cvijanovićeva.

Đukanović i Cvijanovićeva o saradnji u energetici

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović razgovarali su danas u Tirani o prilikama za saradnju u energetici, vodoprivredi i daljem turističkom povezivanju.

Sastanak je održan na marginama Samita EU-zapadni Balkan, a sagovornici su zajednički ukazali na značaj dobrosusjedskih odnosa naročito na njihovu perspektivu na polju ekonomije, izgradnju infrastrukture i bolje saobraćajne povezanosti, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Đukanović je čestitao Cvijanovićevoj na preuzimanju dužnosti predsjedavajuće Predsjedništva BiH.

Cvijanovićeva je visoko ocijenila odnose dvije zemlje u bilateralnoj ravni i u kontekstu integracije u EU i upućenosti jednih na druge kroz razmjenu iskustava i rezultate koje je Crna Gora ostvarila na evropskom putu.

Tokom susreta razmijenjene su informacije i o unutrašnjim prilikama u zemljama, a ocijenjeno je da je stabilnost preduslov za napredak društva i evropsku budućnost regiona.

Đukanović je istakao da se u Crnoj Gori sa prijateljstvom i poštovanjem gleda na sadašnjost i budućnost međudržavnih odnosa, na temeljima zajedničkih strateških ciljeva.

“Želimo evropsku budućnost za naše države i narode”, istakao je Đukanović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.