(U)SUD BiH

Aleksa Nikolić
(U)SUD BiH

Uoči sednice najvišeg zakonodavnog tela Republike Srpske, Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS), na kojoj se na dnevnom redu nalazio set zaključaka u kojima se govori o politički montiranom procesu protiv predsednika Republike Srpske Milorada Dodika, oglasilo se i političko Sarajevo i Tužilaštvo BiH koje u tome vidi navodno kršenje Dejtonskog sporazuma. Pravno gledano, montirano suđenje predsedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku neprihvatljivo je zbog brojnih stručnih i ličnih razloga.

Kada je reč o stručnim razlozima, uvidom u aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma poznatijim pod imenom Ustav BiH, jasno je da BiH ne poseduje sudsku vlast. Štaviše, po  Ustavu Bosna i Hercegovina ima samo zakonodavnu i izvršnu vlast – dakle političke vlasti – ali ne i sudsku. Sudska vlast pripada entitetima što je jasno iz Ustava BiH, ali i uvida u Ustav Republike Srpske ili Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Pa kako onda postoji Sud i tužilaštvo BiH. Korišćenjem nelegalnih bonskih ovlašćenja Visokog predstavnika. Zašto nelegalnim? Zato što je čl. 2. Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma precizno utvrđeno koje su nadležnosti Visokog predstavnika. Zato što su bonska ovlašćenja antidejtonska, antiustavna. Zato što se njima krši suverenitet BiH i Visokom predstavniku mimo volje tri konstitutivna naroda dodeljuje i zakonodavna i izvršna i sudska vlast u BiH. Suđenje predsedniku Republike Srpske je sa stručnog razloga neprihvatljivo i zbog toga što se on tereti za krivično delo "neizvršavanje odluka Visokog predstavnika u BiH". Zašto? Zato što Kristijan Šmit nije Visoki predstavnik. On nije izabran u skladu sa čl. 1. st. 2. Aneksa 10  Dejtonskog sporazuma. O njegovom izboru nije doneta nikakva rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija niti su saglasnost dale strane potpisnice ovog Aneksa – Republika Srpska i Republika Srbija (kao pravni naslednik Savezne Republike Jugoslavije).

Štaviše, ova dva međunarodna subjekta su na Svesrpskom saboru održanom 8. juna 2024. godine usvojila zajedničku Deklaraciju o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, konstatujući u tački 25. "neprimerenim način postavljanja Visokog predstavnika u BiH suprotno aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je propisano da je za imenovanje Viskog predstavnika potrebna saglasnost strana ugovornica, kao i odgovarajuća rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija.  

Kada je reč o ličnim razlozima, najpre se mora istaći da je predsednik Republike Srpske imao komplikovanu hiruršku intervenciju na želucu i jednjaku u Beogradu 9. decembra i da je lekarski konzilijum u otpusnoj listi naložio predsedniku Srpske mirovanje u trajanju od 60 dana, a za pojedine aktivnosti i do tri meseca. Stoga se u najmanju ruku čini nehumanim zakazivanje (pa neznatno odlaganje) ročišta u Sudu BiH za 25. odnosno 30. decembar ove godine. Posebno ukoliko se uzme u obzir da je sudski veštak – stručnjak za vaskularnu, a ne abdominalnu hirurgiju – doneo odluku suprotnu nalazu celog tima lekara iz Beograda. Mada, nažalost, to ne treba da nas čudi jer je dr Haris Vranić u ranijim izjavama politički pristrasno govorio o predsedniku Srpske.   

Montirani procesi, nepostojeće krivično delo i politička pristrasnost sudskog veštaka Suda BiH ostaje usud Suda BiH koji nije uspostavljen u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Bosna i Hercegovina može postojati samo kao dejtonska – sastavljena iz Republike Srpske i FBiH i tri konstitutivna naroda. 

(Autor je asistent na Pravnom fakultetu u Beogradu)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Gojaznost i "bensedini"
Gojaznost i "bensedini"
Kontrola ničega
Kontrola ničega
Druga strana računa
Druga strana računa
Sigurna luka
Sigurna luka
Brisel i BiH
Brisel i BiH
Sit i gladan
Sit i gladan
Marfijev zakon
Marfijev zakon
Bojkot
Bojkot
Rad na crno
Rad na crno
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana