Prevaranti
Euforija koju na Zapadu oduvijek donosi posljednji petak u novembru, poznatiji kao "crni petak" posljednjih nekoliko godina sve više drma i Srpsku. Iako su navodna sniženja u domaćim radnjama daleko od onih na Zapadu, posljednji petak u ovom mjesecu željno iščekuju mnogi šopingholičari.
I ne samo oni. Taj dan idealna je prilika i za brojne prevarante koji na internetu vrebaju žrtve.
Dok kupci nepromišljeno hrle za popustima i željenim artiklima, ni ne slute da se iza ponuda koje predobro zvuče kriju prevaranti koji samo čekaju žrtvu koja će nasjesti i kojoj će u sekundi isprazniti novčanik ili opustošiti bankovnu karticu.
Zapravo, nisu prevare samo onlajn. Nažalost, mnogi trgovci i te kako kalkulišu sa cijenama i to je sad već javna tajna da se prije "crnog petka" dignu cijene pojedinih proizvoda pa onda na taj dan navodno snize, a u stvari robu prodaju po cijenama kakve su bile prije tog naprasnog poskupljenja. Čak i tamo gdje zaista ima nekog popusta, to je svega nekih 20 ili 30 odsto, što je zanemarivo u pogledu na popuste u svijetu, koji premašuju i 70 procenata.
Ali narod ko narod, samo da je hljeba i igara. Ljudi na ovim prostorima generalno smatraju da je sve što dolazi sa Zapada vrh, top, in... pa tako i famozni "crni petak". Ko ne obiđe toga dana sve radnje u gradu ili bar najveće tržne centre nije u trendu uopšte.
Da ne pričamo o tome da, posebno pripadnice ljepšeg pola, po čitavu noć dežuraju na telefonima prateći popularne stranice sa kojih naručuju garderobu da bi ulovile željeni komad po tobože sniženoj cijeni. I sve O. K., ko voli nek izvoli.
Samo treba povesti računa da počesto nije sve onako kako izgleda. Prevaranti idu tako daleko da prave kopije poznatih sajtova i aplikacije koje izgledaju kao originali pa kupci teško mogu da ih "provale".
Loša informatička pismenost stanovnika na ovim prostorima i te kako ide na ruku hakerima pa nije slučajno da svjetski sajber prevaranti ciljaju upravo građane Balkana. Vidljivo je to na primjeru prevara koje kruže kako i-mejlovima tako i u komentarima na društvenim mrežama, gdje navodni rođaci sa ko zna kojeg kontinenta traže lične podatke da bi nam ostavili silno bogatstvo. Iako takav vid prevara kruži internetom duže od decenije, nemali broj građana i sada nasjeda.
Zbog svega toga mnogo je bolje pazariti robu kod provjerenih kupaca, pa čak izdvojiti i koju marku više, zato što ono što na internetu djeluje baš baš jeftino, potkovano našim neznanjem, mogli bismo preskupo platiti. Ili, ko baš voli da šopinguje onlajn, trebalo bi da pažljivo čita i da se kloni sumnjivih sajtova i aplikacija koje nude med i mlijeko za džaba.
--
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
