Internet zavisnici
Prijedlozi da se djeci do 16 godina u BiH zabrani upotreba društvenih mreža, koje smo čuli posljednjih mjeseci i sedmica, u javnosti su izvrnuti ruglu, proglašeni bespotrebnim, suludim pa čak i glupim.
Ideju je krajem oktobra iznio ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić nakon ubistva policajca u Bosanskoj Krupi, a razlog je povećan broj terorističkih napada od strane maloljetnika između 13 i 18 godina. Ministar je naveo da se mladi ljudi radikalizuju putem društvenih mreža te da bi trebalo razmisliti o donošenju zakona kojim bi se djeci mlađoj od 16 godina zabranilo korišćenje društvenih mreža.
Jedan takav zakon kojim se djeci do 16 godina zabranjuje upotreba društvenih mreža prije nekoliko dana usvojio je australijski parlament, a zagovornik tog rješenja bio je premijer te zemlje Entoni Albaniz koji je rekao da su društvene mreže "platforme za pritisak vršnjaka, pokretač tjeskobe, sredstvo za prevarante i, što je najgore, alat za onlajn predatore".
A da Albaniz u svojim ocjenama nije pretjerao i da isti problemi muče djecu širom planete, neizostavljajući BiH, ukazuju primjeri iz domaće prakse.
Najfrapantniji, najstrašniji i nadasve zabrinjavajući primjer dolazi iz Banjaluke gdje se djeca zbog zavisnosti od interneta liječe u bolnici.
Zvanični podaci pokazuju da na Odjeljenju za dječiju i adolescentnu psihijatriju pri Klinici za psihijatriju UKCRS među hospitalizovanim pacijentima ima i određeni broj djece koji u sklopu poremećaja ponašanja imaju razvijenu zavisnost od društvenih mreža, interneta i video-igara. Ljekari tvrde da je riječ o djeci koja su još u ranom uzrastu razvila potpunu zavisnost o internetu što je porazan i alarmantan podatak.
Negativan uticaj modernih tehnologija na razvoj mališana popularno se naziva "ekranizam", a prema riječima stručnjaka u pitanju je bolest modernog doba koja poprima epidemijske razmjere. Ljekari, psiholozi, sociolozi i logopedi već nekoliko godina upozoravaju da mališani zbog pretjerane izloženosti ekranima progovaraju sve kasnije, izgledaju hipnotisano, slaba im je koncentracije, a nerijetko su i agresivni.
Iako sve ukazuje da su problemi više nego ozbiljni većinu roditelja i dalje ne brine pošast savremenog doba. Pri svakom izlasku u restoran, tržni centar, na ulicu možemo vidjeti djecu dobi od godinu kako, dok ih voze u kolicima, na telefonu slušaju i gledaju pjesmice i crtaće sa toliko jakim vizuelnim i zvučnim efektima koji hipnotišu njihove male moždane vijuge. Telefon im daju mama i tata zarad svog ličnog mira ne razmišljajući kakve posljedice mogu proizaći iz toga.
Stoga bi potez Australije bez sumnje trebalo primijeniti u Srpskoj i BiH. U pitanju je zemlja koja je i ranije donosila revolucionarna rješenja, poput uvođenja HPV vakcine što je rezultiralo gotovo pa potpunim iskorjenjivanjem karcinoma grlića materice. Tamošnji stručnjaci po svemu sudeći znaju šta rade i trebalo bi da nam budu primjer ako želimo zdravu omladinu i sigurnu budućnost.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
