Godina izvjesne neizvjesnosti

Muharem Bazdulj
Godina izvjesne neizvjesnosti

Kao što dobro zna svaka gatara koja drži do sebe - nezahvalno je proricati budućnost, a ipak nekakav pokušaj da se radi baš to sastavni je dio svake "analitike". I kad početkom godine ljudi jedni drugima žele sreću i to je neki, pomalo sujevjerni, pokušaj da se prognozira kako će nova godina biti bolja od stare, a opet, malo ko unaprijed nasluti da će neka godina biti "posebna".

Iz postfestumske perspektive, u posljednjoj deceniji, "istorijskije" su bile parne godine pa je 2016. obilježio prvi izbor Donalda Trampa za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država te izlazak Velike Britanije iz Evropske unije, četiri godine kasnije došla je pandemija virusa "kovid-19", dok je poslije još dvije uslijedio rusko-ukrajinski rat. Prošlu godinu je obilježio brutalan napad Izraela na Gazu praćen zločinima koji su privukli veliku pažnju svjetske javnosti. I ovaj konflikt, kao i onaj rusko-ukrajinski, biće reklo bi se jedan od glavnih prvih problema s kojima će se suočiti nova administracija Donalda Trampa.

DIVLjA DEMOKRATIJA

Za samo četiri dana Donald Tramp po drugi put ulazi u Bijelu kuću. U moru analiza i komentara jednu od najintrigantnijih je ponudio globalno priznati javni intelektualac porijeklom iz Bugarske, Ivan Krastev. On kaže: "Tramp je zaokupio maštu javnosti ne zato što je imao bolji plan kako da pobijedi u ratu u Ukrajini ili upravlja globalizacijom, već zato što je shvatio da jučerašnjeg svijeta više ne može biti. Poslijeratni politički identitet Sjedinjenih Država nestao je u ambisu glasačke kutije. Nova Trampova administracija može uspjeti ili propasti pod sopstvenim uslovima, ali stari svijet se neće vratiti. Čak ni većina liberala ne želi da se vrati. Malom broju Amerikanaca danas odgovara pojam američke izuzetnosti. (...) Poput kraja sovjetske ere i Trampova pobjeda će imati globalne dimenzije. Ona označava istek vremena za Sjedinjene Države kao liberalne imperije. Da, Amerika ostaje vodeća svjetska sila i ostaće svojevrsna imperija, ali neće biti liberalna. Kako je pokazao Bajdenov neujednačen skor u mobilizaciji podrške za odbranu 'liberalnog međunarodnog poretka' suočenog sa invazijom Rusije na Ukrajinu, sama ideja takvog poretka je za mnoge kritičare uvijek bila zapadna fikcija. Poredak je, naime, postojao dok su SAD imale moć i političku volju da ga nametnu. To nije ono što će Tramp uraditi".

Krastev dalje pojašnjava kako u spoljnoj politici Tramp nije ni realista ni izolacionista, već revizionista odnosno da je uvjeren kako je Amerika najveći gubitnik u svijetu koji je ona napravila. Krastev tvrdi kako je tokom protekle tri decenije, po Trampovom mišljenju, Amerika postala talac, a ne hegemon liberalnog međunarodnog poretka. U poslijeratnom svijetu, naime, SAD su uspješno integrisale svoje poražene protivnike Njemačku i Japan u demokratski poredak, međunarodnu trgovinu i ekonomski prosperitet. To se nije odnosilo na Kinu: po Trampovom mišljenju, Peking je stvarni pobjednik promjena poslije 1989. Naposljetku poentira: "Trampov drugi dolazak očigledno će se razlikovati od prvog. Trampov susret sa američkom moći 2016. bio je kao sastanak naslijepo. Nije tačno znao šta želi, a američka moć nije tačno znala ko je on. Ne ovaj put. Amerika će možda ostati demokratija, ali će postati divlja. Pod novim rukovodstvom njene institucije će vjerovatno odstupiti od sigurnosti konsenzualne politike i podivljati".

REGIONALNE (NE)PRILIKE

Kad je o regionalnim prilikama riječ početak godine obilježio je reizbor Zorana Milanovića na mjesto predsjednika Republike Hrvatske. Nakon što mu je vrlo tijesno izmakao trijumf u prvom krugu, u drugom je svog protivkandidata Dragana Primorca, iza koga je stajao HDZ, kako se to kaže, razbio. Osvojio je čak tri četvrtine glasova. (Mada, značajno je istaknuti i da je izlaznost bila izrazito niska, oko 44 posto.) Uprkos tome, najveći dio moći ostaje u rukama premijera Andreja Plenkovića. U Srbiji nema zakazanih izbora, ali već se govorka o mogućnosti savjetodavnog referenduma o podršci Aleksandru Vučiću. Naposljetku, i Vučić i Dodik odašilju signale opreznog optimizma u kontekstu Trampovog preuzimanja vlasti. Vučić se vjerovatno nada da je moguće da nova administracija odustane od sankcija Naftnoj industriji Srbije, a Dodik promjeni američke politike prema Republici Srpskoj. Po svoj prilici, međutim, ovaj dio svijeta neće biti prioritet Donaldu Trampu pa je pitanje kada će se neke odluke koje bi se eventualno ticale nas ovdje uopšte donijeti. Takođe, nije promjena u Bijeloj kući jedina globalna promjena koja će imati implikacije na prilike na zapadnom Balkanu. Izuzetno je važno i kako će se završiti savezni parlamentarni izbori u Njemačkoj. Po većini prognoza, na vlast će se vratiti CDU, ali ostaje otvoreno pitanje da li će novi kancelar slijediti politiku Angele Merkel ili ipak neku novu politiku.

BURE BARUTA

Jedna od fraza s kojima se na Zapadu često opisuju i Balkan i Bliski istok je bure baruta. Kako danas stvari stoje, ipak je na Bliskom istoku skora eksplozija, reklo bi se, bliža. Svjedočili smo skoro ekspresnom i dramatičnom padu Asada u Siriji. U većini tumačenja to je proglašeno porazom Irana i Rusije, odnosno trijumfom Izraela i Turske. Iako se u kontekstu Trampovog prvog mandata često pominje kako on nije započinjao nove ratove, ne treba smetnuti sa uma da je upravo Tramp likvidirao Kasima Sulejmanija. U tom smislu, a u kontekstu neprijateljstva sa Iranom, on se može pokazati kao saveznik Izraela. Takođe, ne bi trebalo zaboraviti da Bliski istok nije toliko daleko od nas. Uostalom, regionalni "igrači" poput Turske imaju snažne interese na Balkanu. Bilo kako bilo, za naš kontinent, odnosno za Evropsku uniju, ova godina biće godina izazova. Ova godina je, mada je tek počela, već istorijska za dvije balkanske zemlje: Bugarsku i Rumuniju. Osamnaest godina nakon što su ušle u Evropsku uniju, ove zemlje su, evo, ušle i u zajednički šengenski prostor. Iz te perspektive, "meki trbuh" u vidu zapadnog Balkana unutar Evrope djeluje još bizarnije. Ova "godina izvjesne neizvjesnosti" morala bi biti godina u kojoj će Evropska unija, kako bi se sportsko-novinarskom frazom reklo, stati na loptu. Od toga kako će se EU postaviti zavisiće u dobroj mjeri i status zapadnobalkanskih zemalja-kandidata koje takođe izvjesno očekuje neizvjesnost.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Druga strana računa
Druga strana računa
Sigurna luka
Sigurna luka
Brisel i BiH
Brisel i BiH
Sit i gladan
Sit i gladan
Marfijev zakon
Marfijev zakon
Bojkot
Bojkot
Rad na crno
Rad na crno
Raskršće
Raskršće
Strujni udar
Strujni udar
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana