"Stripovijetke Stefana Mitrova Ljubiše" objavljene u izdanju NUB RS: Mudrost i tradicija za novo doba
BANjALUKA - U pripovijestima Stefana Mitrova Ljubiše može se pronaći dovoljno rodoljublja, tradicije, mudrosti, ljepote i bogatstva jezika da zavede i savremenog čitaoca već odviknutog od takvih tema i takvog stila. Zato se nadamo da će njegove pripovijetke u stripu lakše pronaći put do čitalaca.
Rekao je to u razgovoru za "Glas Srpske" bibliotekar Narodne i univerzitetske biblioteke RS Berislav Blagojević, govoreći o "Stripovijetkama Stefana Mitrova Ljubiše", koje su objavljene u izdanju NUB RS. Stefan Mitrov Ljubiša rođen je u Budvi davne 1824. godine, a njegove pripovijetke su remek-djela srpske književnosti, kako zbog patriotskih poruka, tako i zbog toga što su označile i početak reforme srpskog jezika.
Kako je kazao NUB RS ima u planu da različitim izdanjima stripovijetki obuhvati u književnom i kulturnom smislu širi etnički prostor.
- Nakon uspjeha pripovjedaka Petra Kočića u stripu i brojnih prevoda ovog izdanja kojim smo se uspješno predstavili i inostranoj publici, odlučili smo da i djelo Alekse Šantića, dakle hercegovačkog autora, predstavimo na ovaj način. Upravo zbog toga je i priređivanje pripovjedaka Stefana Mitrova Ljubiše bio prirodan nastavak naših izdavačkih nastojanja u ovom pravcu - rekao je Blagojević.
Istakao je da je glavna ideja kojom su se vodili drugačiji pristup i prikaz klasika naše književnosti, kako bi ih što bolje približili mlađoj publici.
- Knjiga je obimnija od Kočićevih i Šantićevih "Stripovijetki" i sadrži šest proza na više od stotinu stranica u koloru. Odlučili smo da dva kapitalna prozna djela Mitrova Ljubiše moraju da budu u ovom izdanju, a to su "Kanjoš Macedonović" i "Skočiđevojka"- naveo je on.
Naglasio je da su se sa strip-crtačima i kolegama iz Narodne biblioteke Budve dogovorili o izboru još četiri kraće pripovijesti i to "Šalu je Bog ostavio", "Kakva jeđa takva međa", "Da joj treba naše sloge, ne bi kiše nikad našlo" i "Krađa i prekrađa zvona". Na kraju knjige dat je i sažeti pregled života i rada Mitrova Ljubiše.
Govoreći osamom nastanku djela Blagojević je kazao da su na jednom kulturnom događaju kolege iz Narodne biblioteke Budve vidjele izdanje "Stripovijetke Alekse Šantića" te da se tad rodila ideja da se i pripovijesti Stefana Mitrova Ljubiše prirede na ovaj način.
- S obzirom na to da je ovakva inicijativa bila u potpunosti u skladu sa planovima NUB RS, brzo je ostvarena saradnja između dvije ustanove. Za adaptaciju i crteže zaslužni su Milan Mladić i Predrag Ikonić sa kojima je naša biblioteka već imala iskustva prilikom štampanja "Stripovjedaka Petra Kočića" i manje poznatog proznog dijela opusa Alekse Šantića. Zajednički smo izvršili izbor pripovjedaka, a kolege iz Budve su bile zaduženi za lekturu te konsultacije i pomoć prilikom izrade crteža s motivima narodnih nošnji i slično - objasnio je Blagojević i dodao da su prelom teksta i dizajn djelo dizajnera NUB RS Srđana Vojvodića.
Blagojević je pojasnio da su djela naših književnika s početka prošlog vijeka, poput Kočićevog opusa, pa čak i djela iz druge polovine 19. vijeka, kao što je slučaj sa Ljubišom, u mnogim segmentima aktuelna i danas.
- To je i srećna i nesrećna okolnost. Srećna u smislu da ono što radimo ovakvim izdavačkim poduhvatima i te kako ima smisla, a nesrećna iz razloga što se mnoge lekcije nisu naučile i što je neophodno podsjećati nove generacije na neke pouke koje su upravo prisutne u djelima pomenutih autora - zaključio je Blagojević.
Budućim pokoljenjima
Blagojević je istakao da je Stefan Mitrov Ljubiša bio književnik, prevodilac, publicista, ali i istoriograf te politički lider Boke i Dalmacije i poslanik u Beču.
- Njegov životni i stvaralački put te književni, kulturni i politički rad svakako zaslužuju pažnju i danas, ne samo kroz prizmu književno-istorijskih uticaja, već kao sveukupno djelo i zaostavština budućim pokoljenjima - naglasio je on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
