Najmanja riječ jača od najvećeg grada
Banjaluka - "Čuvajte, čedo moje milo, jezik kao zemlju. Reč se može izgubiti kao grad, kao zemlja, kao duša. A šta je narod izgubi li jezik, zemlju, dušu?
Ne uzimajte tuđu reč u svoja usta. Uzmeš li tuđu reč, znaj da je nisi osvojio, nego si sebe potuđio. Bolje ti je izgubiti najveći i najtvrđi grad svoje zemlje, nego najmanju i najneznačajniju reč svoga jezika.
Zemlje i države se ne osvajaju samo mačevima, nego i jezicima. Znaj da te je neprijatelj onoliko osvojio i pokorio koliko ti je reči potro i svojih poturio. Narod koji izgubi svoje reči prestaje biti narod."
Ovako je o jeziku razmišljao Stefana Nemanja - otac Simeon, a ove riječi zapisao je njegov najmlađi sin Rastko - Sveti Sava.
Međunarodni dan maternjeg jezika obilježava se svake godine 21. februara sa ciljem unapređenja, učenja i razvoja maternjeg jezika i njegovanja jezičke i kulturne različitosti.
Generalna skupština UNESKO-a proglasila je 1999. ovaj praznik kao sjećanje na studente koji su 21. februara 1952. ubijeni u Daki, u Istočnom Pakistanu (danas Bangladešu), jer su protestovali zato što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični.
Prema procjenama, gotovo svakodnevno u svijetu nestane po jedan jezik, a lingvisti prognoziraju da će od oko 6.000 jezika, do kraja 21. vijeka odumrijeti više od polovine, čak i do 90 odsto.
- Jezik je narod i tvorac naroda. Gde jezika nema ničega nema. Hleba i jezika, više od toga ne treba. Ko nema to dvoje, to je nikakav čovek i ništa nema i kad sve ima. Poezija se piše isključivo na maternjem jeziku. Ma koliko jezika znao, još se nije desilo da je neki pesnik pisao pesme na nekom drugom osim na svom maternjem jeziku - rekao je za "Glas Srpske" književnik i akademik Matija Bećković.
O gorućim jezičkim problemima za naš list govorio je i ugledni lingvista prof. dr Miloš Kovačević.
- U Danu maternjeg jezika zaista jedino Srbi treba da se pitaju koji im je maternji jezik. Drugačije rečeno, sve više dolazimo u onu situaciju koju je pjesnik napisao da se "srpski jezik množi dijeljenjem". I danas on sa svojom gramatičkom suštinom i sa komunikativnom vrijednošću predstavlja jedan jezik. Ali predstavlja i više političkih jezika - ističe Kovačević.
Ukazuje i na dva tipa srpskog jezika - onaj koji je nastao rastakanjem Vukovog srpskog jezika i Vukov srpski jezik koji objedinjuje sve Srbe.
- Nema nijednog naroda na svijetu koji ima toliko problema sa vlastitim jezikom kao Srbi. Odnosno, kome drugi čine probleme sa vlastitim jezikom i on ih prihvata. Iz jednostavnog razloga što su se kod nas pomiješale različite funkcije - komunikativna funkcija jezika - jezik koji je isti bez obzira na njegove nazive jeste jedan jezik. Simbolička funkcija koja proizvodi političke jezike i gdje se političari, ponekad i lingvisti, povinuju, političkim odlukama koje sa jezikom gotovo da nemaju nikakve veze - naglašava Kovačević.
Upravo na ovaj praznik, dodaje, treba da mislimo o tome kako da sačuvamo srpski jezik i njegovo pismo.
- Posebno je bitno pismo, jer ako se odreknemo ćirilice (kao što je se odričemo) mi se polako odričemo i samog srpskog jezika, a samim tim i sebe - smatra Kovačević.
Jezička politika
- Srpski jezik je najsigurniji čuvar nacionalnog identiteta. Možemo govoriti o nizu problema u vezi sa statusom srpskog jezika, a činjenica je da se ne izučava dovoljno ni u srednjim školama, u poređenju sa drugim evropskim zemljama, gdje nacionalni jezici imaju značajnije mjesto u obrazovanju - ukazuje lingvista prof. dr Sreto Tanasić.
Kako će onda, dodaje, jezik biti sredstvo komunikacije u svim sferama života ako se ljudi poslije osnovne škole gotovo ne susreću sa učenjem srpskog jezika.
- U svim državama u okviru nacionalne politike jezička politika zauzima jedno od centralnih mjesta. Kada se planira kulturna i naučna strategija, ne daje se odgovarajuće mjesto nacionalnom jeziku. Ni u Srbiji ni u Republici Srpskoj država ne posvećuje dovoljno pažnje statusu srpskog jezika - kaže Tanasić.
Akcija učenika u Bijeljini
Povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika učenici Poljoprivredno-medicinske škole iz Bijeljini pokrenuli su akciju prikupljanja knjiga u okviru projekta "Srpski jezik i ćirilica na infuziji srpskog nemara". Cilj im je, kako ističu, da podignu svijest ljudi o očuvanju srpskog jezika i pismenosti. Do sutra svi zainteresovani Bijeljinci mogu da poklone neku knjigu na punktu ispred gradske biblioteke, od 11 do 14 časova. Dio prikupljenih knjiga biće doniran Narodnoj biblioteci "Filip Višnjić" u Bijeljini.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
