Kusturici u Vranju uručena nagrada "Bora Stanković"
BEOGRAD- Proslavljenom srpskom režiseru i piscu Emiru Kusturici u Vranju je uručena ovogodišnja nagrada "Borisav Stanković" za dostignuća na polju književnosti.
Nagrada dodijeljena za cjelokupan književni opus uručena je Kusturici na završnoj večeri manifestacije "Borina nedelja" u Vranju.
Kusturica je u obraćanju istakao da su i režiser i pisac kreatori cjeline, a da se dok se kreira cjelina moraju poznavati neki zakoni pripovijedanja, bilo da je u pitanju slika ili riječi.
"Veliki Handke govori da je potpuno nevažan sadržaj i da sve potiče iz forme. I to je jedna vrsta autizma velikih ljudi koji jednostavno ne žele da uzročno-posljedično prikazuju to što se iz stvarnosnog okvira izvuče pa se posle publici predoči", rekao je Kusturica na svečanosti u Muzej kući Bore Stankovića.
On je ukazao da je to dio one faze umjetnosti koja se naziva modernom i postmodernom, koja je zaglavila u slijepoj ulici iz koje može da se vrati samo posežući za velikim modelima.
Kusturica je rekao da umjetničko djelo treba da ispoljava egzistencijalnu poziciju čovjeka, njegovu političku ideju u životu i ako je moguće u okviru porodice ili druge grupacije da se izrazi unutrašnji sadržaj onoga što on doživljava ili prelama kroz svoj razvoj.
"Bez umjetnosti nema života. Pošto se obično dešava ono što ne želimo, ili ono što ne znamo, onda umjetnost postaje najbolji izlaz na kome čovek može da refleksiju i sva svoja osjećanja provuče kroz knjigu ili film", rekao je Kusturica.
Na večeri posvećenoj dobitniku predsjednik Žirija Milo Lompar istakao je da tragika balkanskih iskustava, njihovih izukrštanih svijetova, premreženih ideološkim nanosima vremena, dobija u Kusturičinom pripovijedanju snažan dokumentarni i faktografski odziv, koji umjetnički učinak čini slojevitijim i dramatičnijim.
On je za Kusturičine knjige "Vidiš li da ne vidim" i "Kad mrtve duše marširaju" rekao da je rijedak slučaj da dvojica svjetski vidljivih umjetnika, poput Kusturice i Petera Handkea dođu u jednu vrstu doticaja koji ih čini akterima jednog pripovijedanja.
Lompar je naveo da Kusturica u knjigama prikazuje Handkea, koji ima svog alter-ega, te da je ta dvostrukost zanimljiva i neobična i predmet književnog oblikovanja, jer pominje dodjela Nobelove nagrade za književnost Handkeu i njegovu unutrašnju dramu, prenio je portal "Vranje njuz".
Žiri, kojem je predsjedavao profesor Lompar, u obrazloženju je naveo da Kusturica, kao pisac nekoliko proznih djela, romana i pripovijedaka "oblikuje više reprezentativnih književnih toposa - djetinjstvo, dječaštvo i mladost, sjećanje, fantastika, problem umjetnika u svijetu".
"Njegov književni postupak počiva na dva tipa motivacije - realističkoj i fantastičkoj, a način pripovedanja podrazumeva asocijativnu linearnost. Osnovna priča se razgranava u više osamostaljenih pripovednih pravaca, koji se posredno prožimaju, da bi se pripovedna žiža obrazovala u njihovom završnom doticaju", navodi se, između ostalog, u obrazloženju žirija.
Ovim programom završena je 58. Borina nedelja, koja se ove godine odvijala u dva navrata.
Prvo krajem marta kada su u Vranju gostovali Vladimir Pištalo, prošlogodišnji laureat, a potom i Aleksandar Laković, Selimir Radulović i Ivan Negrišorac, a ovog vikenda održan je drugi dio maniFestacije gostovanjem Mila Lompara i Emira Kusturice.
Osim brojnih filmskih nagrada kao što su Zlatna palma, Kusturica je napisao knjige "Smrt je neprovjerena glasina", "Sto jada", "Šta mi ovo treba", "Vidiš li da ne vidim" i "Kad mrtve duše marširaju".
Kusturica je dobitnik književnih nagrada Branko Ćopić, Svetozar Ćorović, Pečat Hercoga Šćepana, Dejan Medaković, Momo Kapor i Radovan Beli Marković, a njegova djela prevedena su na dvadesetak jezika.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
