Dragaš - čovjek sa dva srca Aleksandra Glišić

Autor djela o legendi banjalučke likovne scene je Vanja Šmulja, koja kaže da je ovo druga knjiga koja izlazi iz Odjeljenja biblioteka cjelina i legata nacionalne biblioteke i kojom se ova institucija pokazala kao institucija dostojna poklona i ukazanog povjerenja.

- Zbirka koju nam je Slobodan Dragaš zavještao je stručno obrađena i dostupna korisnicima za rad u čitaonici - i to je prvi korak i prva obaveza koju smo preuzeli i ispunili. Dalje, stručni rad sa ovakvim kolekcijama podrazumijeva publikovanje bibliografije i zaostavštine iz legata i popularisanje, kako same zbirke, tako i sveukupnog djela legatora - rekla je Šmulja.

Objašnjava da pored osnovnih biografskih podataka, poneke fotografije iz ličnih arhiva, kratkog stručnog osvrta na Dragašev rad i kulturnu scenu ondašnje Banjaluke, tu se još govori i o legatima zavještanim institucijama kulture.

- Tragovi o kulturnom životu grada zapisani na marginama ovih knjiga, bilo u vidu Dragaševih zapisa, bilo u vidu posveta pisanih njemu kao prijatelju, meštru, sapatniku, Sizifu, čovjeku od kamena ili čovjeku sa dva srca, čine ovaj legat jednom od značajnijih kolekcija Zavičajne zbirke - ističe autor knjige.

Na promociji su govorili i prof. dr Ljiljana Ševo, prof. dr Mladen Šukalo i mr Renato Rakić.

Šukalo je podsjetio da se krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog vijeka kulturna scena Banjaluke počela bitno mijenjati, kao i na činjenicu da je Dragaš predstavljen na izložbi "Deset mladih umjetnika" 1987. godine.  

- Slobodan Dragaš je svojim životom, djelom i poetikom savremenik tokova koje danas najčešće označavamo kao postmodernistička. Možda je tematski okvir bio bitan za njegov ukupni umjetnički izraz. Erotskim temama, gdje je tjelesnost najdominantniji model, vjerovatno najviše odgovara skulpturalnost - istakao je Šukalo.

Slobodan Dragaš je rođen 1957. godine u Banjaluci, Školu primijenjenih umjetnosti završio je u Splitu 1978. godine, a Akademiju likovnih umjetnosti (odsjek vajarstvo) u Sarajevu 1982. Osim slikarstvom i vajarstvom, bavio se i grafičkim dizajnom. Vodio je vajarske kurseve, učestvovao u brojnim kolonijama i svojim pedagoškim angažovanjem uticao na mnoge mlade umjetnike. Preminuo je 2006. godine na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, poslije dugogodišnje bolesti srca. Ostaće upamćen i po tome što je služio mladim talentima i borio se za likovni identitet grada.

Skulpture

- Umjetnička opredjeljenja Slobodana Dragaša nisu mogla doći direktno pod udar kvazimoralističkih interpretacija upravo što je impresionizam oslobodio skulpturu mehaničke vjerodostojnosti kao što je slikarstvo oslobođeno upliva fotografske sličnosti. Čak su ti postupci djelotvorniji u skulpturi nego na crtežu ili slici - rekao Mladen Šukalo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.