Tajne i čuda svete pećine

Z. Šukić i R. Mijanović
Tajne i čuda svete pećine

Ostrog - Jedino mjesto na Balkanu gdje su se pomirile različite religije pravoslavna, katolička, muslimanska... je Ostrog.

Poslije Hristovog groba i Svete gore, ovo je najposjećenije svetilište u hrišćanskom svijetu. Od davnina počinju poklonička putešestvija mnogih vjernika tragajući za čudima svetog Vasilija. Neki s nadom da će im pomoći, drugi da zahvale za zdravlje, oporavak, radost života… treći opet zato što im je rečeno da tamo treba poći…

I na sami pomen imena svetog Vasilija Ostroškog mnogi i danas ustaju, prekrste se, pomjere s mjesta i kažu “Slava mu i milost”. U Hercegovini je nekad i zakletva data pred moštima svetog Vasilija bila jača od bilo kog suda i najbolja potvrda da neko nije ubio, ukrao, slagao, prevario… Stari Hercegovci, Crnogorci, katolici, muslimani nekada su se dugo pripremali za odlazak pod Ostrog. S nadom u ozdravljenje prelazili su na stotine kilometara pješice, jer su slušali o mnogim čudima.

Poznata je priča o kolijevci s tromjesečnim djetetom koja je pala iza zvonika u provaliju. Majka ga je dole našla živog i zdravog, dok se kolijevka razbila u paramparčad. Dotični, sada već pokojni, Milorad Đurović iz Bjelopavlića, kada je čuo šta mu se desilo u detinjstvu, u znak zahvalnosti je podigao manastirsku ogradu. Ostala je i ikona Sv. Vasilija sa kolijevkom koja uvijek iznova prepričava čudo.

U dijelu pod lozom bila je kelija svetog Vasilija. Loza je tek kasnije iznikla iz jedne pukotine. I dan-danas buja i daje rod. Nerijetko se obere jer zelene bobice sa sobom nose nerotkinje i mladi bračni parovi. Ako se rodi muško dijete, obično mu se daje ime Vasilije. I zato nije slučajno da je ovo ime u Hercegovini i Crnoj Gori toliko često.

Da bi se uvjerili u ova čuda i poklonili svetitelju, svake godine na dan Svetog Vasilija, 12. maja, iz mnogih mjesta kreću poklonička putovanja. Tako su Gojko Buđen, Ljubiša Đurica, Minja Stević i Bojan Radovanović iz Trebinja juče krenuli pješice ka manastiru Ostrog. Očekuje se da mladi hodočasnici do manastira, udaljenog od Trebinja 125 kilometara, stignu danas, oko 16 časova.

- Svjesni smo da nas čeka naporan put, no želja da stignemo je jača od bilo čega. Složili smo se da krenemo u 16 časova, kako bismo izbjegli najjače sunce. Minja je lani prošao ovo iskušenje. Sada, uz njegovu podršku, želimo i mi da to doživimo - rekao je juče jedan od mladih hodočasnika.

Nebojša Ratković, vođa ove ekipe hodočasnika, kaže da on već dugi niz godina, uvijek na praznik Svetog Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog Čudotvorca, ide na ovaj put.

- Nema težine i napora nego samo radosti zbog ovog pokloničkog putovanja. Meni je drago što su mi se na našem putu pridružile moje mlade kolege iz Gradskog kulturno-umjetničkog društva “Alat”, a među njima su i tri djevojke. Poslije svakog puta kući sam se vraćao duhovno bogatiji i vjerujem da će i ovaj put biti tako - kratko kaže Ratković, jedan od umjetničkih rukovodilaca GKUD “Alat Svislajon”.

Osim njih, put Ostroga, iz Mrkonjića, rodnog mjesta svetitelja, juče rano ujutro otputovali su odvažni mladići koji nisu željeli medijski da se eksponiraju. Biciklima će put Ostroga danas krenuti članovi biciklističke sekcije Planinarskog društva “Vučiji zub” iz Trebinja. Odlazak u manastir Ostrog pješice ili biciklima postao je pravo hodočašće i čini se da će u sljedećim godinama biti sve popularnije među mladim ljudima.

Put do manastira

Hodočasnici se kreću utabanim stazama kroz ostroške šume, po zemlji koja pamti krvave tabane hiljada vjernika koji su po milost, tajnu i čudo svetog Vasilija krenuli prečicama, od kojih nijedna nije kraća od tri kilometra.

Oduvijek se vjerovalo da put do Gornjeg manastira treba preći pješice, a ne autom, ne žaleći ni znoj ni krv. Na tome putu sve izgleda sveto, kao da nije ljudskih ruku djelo.

Starog seoskog puta, uskog, sa puno krivina, ne treba se plašiti, jer sa ovih strmih litica još se nijedno vozilo nije survalo u provaliju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana