Kafanski murali iz Rogatice čuvaju tajne prošlih vremena

Sreten Mitrović
Kafanski murali iz Rogatice čuvaju tajne prošlih vremena

Rogatica - Murali su poseban izraz likovne umjetnosti i predstavljaju dio istorije vremena u kojem su nastajali, a upravo jedan takav krasi i zidove kafane “Kod Toše” na Stjenicama, nedaleko od Rogatice, koji krije tajne mnogih gostiju, a posebno brojnih kamiondžija koji tu kafanu nisu zaobilazili.

Uradio ga je u godinama između Drugog svjetskog i posljednjeg Odbrambeno-otadžbinskog rata nastavnik likovnog vaspitanja u osnovnoj školi iz Rogatice, rogatički zet, Sarajlija Mustafa Neretlić, a zub vremena je učinio da izblijedi.

Mural je urađen na sjeveroistočnoj strani kafane i više od 40 godina krasi zid tog objekta, koji sticajem okolnosti nije popularan kao što je bio kad je u njemu goste služio nekadašnji vlasnik Todor - Toša Perović, poznat svima u tom kraju, ali i dalje su vrata te kafane za goste otvorena.

Riječ je o freskopisu koji predstavlja  žene za velikim kafanskim stolom na kojem su čaše, flaše, meze, pa i gitara u naručju jedne žene. Iako za stolom nema muškaraca, na prvi pogled asocira na biblijsku tajnu večeru.

- To je razlog da neki gosti nerado svraćaju u kafanu jer u njoj na zidnom muralu, navodno, “vide” neprikladno prikazanu tajnu večeru iako se po mnogo čemu ovaj mural razlikuje od poznatog Da Vinčijevog remek-djela - kaše vlasnica kafane, Tošina snajka, Svjetlana Perović.

Međutim, nije stvar samo u tome. Veći problem je što je mural rađen prije više decenija, pa su vrijeme i ambijent u kojem se nalazi učinili svoje i on je prilično propao. Zub vremena i duvanski dim tome su najviše doprinijeli, zbog čega bi mu trebala restauracija. Kako i ko bi trebalo to da uradi, vlasnici se još nisu odlučili.

Na Neretlićev boravak u Rogatici podsjeća i reljef u prostorijama u kojim je prije rata bila kafana “Kod Sajke” u stambeno-poslovnoj zgradi “Tekija”, koja je sada u vlasništvu porodice Ćajić iz Rogatice.

Mlađi Ćajić, Miroslav, kaže da su na istočnom zidu objekta u gipsu urađeni simboli po kojim je Rogatica poznata, kao što su borički konji, crteži sa stećaka, srednjovjekovni konjanik, grb vlasteline Pavlović, koja je u srednjem vijeku stolovala na Borču, Andrićev most na Žepi… Najkraće rečeno, istorija Rogatice u malom.

- I ovdje su vrijeme i rat učinili svoje. Otuda i potreba za intervencijom umjetnika. Što prije, to bolje. Najlošije bi ipak bilo da se taj reljef skine, a sve je moguće kad se budemo odlučivali o novoj namjeni prostora u kojem se nalazi. Na to se, nadamo se, neće dugo čekati - reče glava porodice Milan Ćajić, pokazujući oštećenja na reljefu.

Autor murala

Prema matičnoj evidenciji u Osnovnoj školi “Sveti Sava” u Rogatici, Mustafa Neretlić rođen je 18. marta 1940. Kao mlad nastavnik likovnog vaspitanja došao je u Rogaticu 1966. godine. Ovdje je svio porodično gnijezdo oženivši se Rogatičankom iz poznate porodice Hodžić iz Šatorovića, dobio dvije kćerke, napravio kuću i osnove likovnog stvaralaštva tokom nešto više od 25 godina rada u ovdašnjoj osnovnoj školi prenio na brojne generacije mladih Rogatičana. Sa početkom posljednjeg rata ponovo se vratio u rodno Sarajevo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana