Sjećanje na Nedeljka Gvozdenovića kroz njegova djela
Beograd - Izložba “Nedeljko Gvozdenović”, koja obuhvata izbor djela iz njegovog legata u Mostaru, otvorena je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu.
Postavka obuhvata oko 50 djela, koja su nastala krajem šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka. Slike su rađene uljem na platnu, gvaševima, akvarelima i kombinovanjem navedenih tehnika na papiru.
Obilježavanje trideset godina od smrti ovog umjetnika bio je povod za stvaranje jedne ovakve postavke. Gvozdenović je svojim stvaralaštvom obilježio srpsko slikarstvo 20. vijeka na ovim prostorima. On je bio profesor tadašnje Akademije likovnih umetnosti i član Srpske akademije nauka i umetnosti.
- Zbirka umjetnina “Nedeljko Gvozdenović” nosi naziv po istoimenom slikaru, koji je 1980. godine rodnom Mostaru poklonio dio svojih umjetničkih radova. Zbirka je pohranjena u depou Galerije kraljice Katarine Kosače i obuhvata 66 djela izrađenih u različitim likovnim tehnikama - ulje na platnu, ulje na šperploči, akvarel, tempera, crtež, kombinovane tehnike - navela je istoričarka umjetnosti Dajana Šudić-Karačić u objašnjenju ove postavke.
Zbirka obuhvata čitav raspon motiva koje je umjetnik na svojim djelima prikazivao, među kojima se ističu pejzaž, ptice, mrtva priroda, figura u enterijeru i enterijer s različitim predmetima i paravanima.
Radovi su nastajali u određenom vremenskom rasponu, ali nije moguće odrediti tačne datume, a ni faze umjetnikovog stvaralaštva. Poznato je da je najstarije djelo u zbirci nastalo 1941. godine, a najmlađe 1979. godine.
- Bilo da se radi o uljima na platnu, temperi ili kombinovanim tehnikama, na njegovim slikama uočavamo stalnu težnju ka ostvarenju ravnoteže u prostoru, gdje u tom procesu ponekad glavnu ulogu pridaje boji, a ponekad predmetima koje smisleno raspoređuje kako bi ostvario balans cjelokupnog prikaza - objasnila je Šudić-Karačić.
Kada je riječ o slikama mrtve prirode i pejzaža, ona je kazala da je pomoću predmeta i boja najčešće ostvarivao prostornost slike.
- Vaze, svijećnjaci i ostali ukrasni predmeti su sredstva kojima Gvozdenović ostvaruje željenu prostornost slike, dok su pejzaži primjeri na kojima boja ima primarnu ulogu u izgradnji i oblikovanju prostora. Iako nije bio sklon apstrakciji, Gvozdenović joj povremeno pribjegava, ali samo u svrhu redukcije predmeta nad kojima opet boja dobija prednost pri izgradnji slike - dodala je Šudić-Karačić.
Postavka je otvorena do 23. oktobra.
Istraživački pristup
- Među Gvozdenovićevim djelima koja pripadaju zbirci pronaći ćemo i ona ostvarenja koja svjedoče o umjetnikovom istraživačkom pristupu u pojedinim radovima, gdje pomnim promišljanjem i opreznim akcijama na platnu, prožimanjem horizontala i vertikala kontrastnih boja postiže potpunu harmoniju i ravnotežu kompozicije slike. Upravo takva djela, kojima Gvozdenović potvrđuje svoj kvalitet, doprinose umjetničkoj vrijednosti zbirke - istakla je Šudić-Karačić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
