Da li je Bitka na Neretvi slovenački film?
Slovenija je ovih dana u Srbiju uputila još jedan podsjetnik da joj se vrati 313 umjetničkih djela, istorijskih predmeta i dokumenata koji se nalaze u srpskim muzejima, službenim rezidencijama i državnim ustanovama.
Prema nezvaničnim tvrdnjama iz Beograda, slovenački podsjetnik je ultimativan i bezobrazan. Slovenija je još 2015. predala Srbiji spisak djela koja smatra svojom kulturnom i diplomatskom baštinom, a nalaze se u nekadašnjim saveznim ustanovama bivše SFRJ, muzejima u Beogradu i arhivima, i zatražila njihov povraćaj prema sporazumu o sukcesiji koji su potpisale sve države naslijednice, piše Jutarnji list.
Prema beogradskim izvorima, spisak umjetnina sastavljen je samo po jednom principu - da su njihovi autori Slovenci ili je Slovenija na bilo koji način učestvovala u njihovom stvaranju. Na spisku su se tako našli i filmovi "Zadah tela" Živojina Pavlovića i "Bitka na Neretvi" Veljka Bulajića.
Dakle, službena Ljubljana tvrdi da je "Bitka na Neretvi" zapravo slovenački film! Ponovno slovenačko polaganje prava na taj film sigurno će izazvati velike polemike, jer se oko njega vodi bitka već godinama, a Slovenija do sada nije bila njen akter.
Naime, Veljko Bulajić je 2013. utvrdio da je film vlasništvo Hrvatske, jer je on jedini ugovor potpisao sa Jadran filmom iz Hrvatske. Na to se pobunilo zvanično Sarajevo tvrdeći da je film u vlasništvu BiH, što je argumentovano ugovorom Bulajića sa tadašnjim Bosna filmom u kome stoji da je ta kuća glavni producent filma, a da je Jadran film bio koproducent.
Na osnovu čega Slovenija već tri godine tvrdi da je to njihov film - nije poznato.
Osim pomenuta dva filma, Slovenija traži više od 200 slika i skulptura, desetine muzejskih predmeta. Među njima su i zastave slovenačih jedinica iz NOB-a, radio-stanica iz vremena italijanske okupacije, partizanski top i sanitetski materijal iz zbirke Vojnog muzeja na Kalemegdanu. Traže se i dokelovi aviona kojim je letoo pilot Edvard Rusjan, koji se čuvaju u Muzeju vazduhoplovstva na Surčinu.
U svketlu najnovih međugraničnih prepucavanja, za Hrvatsku je važan podatak da Slovenija ne odustaje od zahtkeva da joj Beograd preda original Osimskog sporazuma iz 1975. godine, kojim je utvrđena kopnena i morska granica između Italije i SFRJ, i kojim je Dalmacija vraćena Hrvatskoj, piše Jutarnji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
