Srpski jezik u samoodbrani

Ovo su samo neke od stranih riječi koje skoro svakodnevno koristimo u našem jeziku. Šta bi na sve ovo rekao Vuk? Koliko bi razumio?

Sve više mladih pod uticajem kulture sa zapada koristi razne engleske i druge riječi u svakodnevnoj komunikaciji. Nijedan jezik nije "uginuo" zbog pozajmljenih riječi, ali na srpski jezik vijekovima su se taložili turcizmi, germanizmi, galicizmi, anglicizmi, koji su i danas u "naletu" i  koji su ostavili snažan lični pečat na njega.

Mlade generacije

Posebno, nažalost, mlađi naraštaji, kojima je istorija dala obavezu da čuvaju jezik za dolazeća pokoljenja, stoje u prvim redovima onih koji u zapećak stavljaju srpske riječi i mijenjaju ih raznim stranih riječima.

Među njima prednjače riječi iz engleskog jezika, koje su se putem modernih tehnologija i interneta udomaćile u srpskom jeziku i, nažalost, postale svakodnevne, uobičajene, poželjne i moderne.

To, kako naglašavaju obični smrtnici kojima "paraju" uši strani izrazi, ali i oni kojima je briga za jezik životni poziv, ostavlja duboke posljedice po jezik, koji čuva ključeve bezbjednosti neke nacije.

Stručnjaci upozoravaju da je srpski jezik u opasnosti, posebno od početka ovog milenijuma. Pomodarstvo, internet i opšta praksa guraju srpske riječi po strani, a oni koji "grizu" svoj jezik, kažu lingvisti i psiholozi, misle da će dobiti na važnosti.

Odgovornost i krivica

Književnica Aleksandra Čvorović ističe da je govorna kultura na našem prostoru na vrlo niskom nivou. Naglasila je da nije problem samo u korišćenju stranih riječi, uz ocjenu da je to samo jedan segment problema.

- Kada se učitelj prvog razreda koji u ovom gradu radi 20 godina roditeljima obraća gutajući pola slova i govoreći "rad'la" i "vid'la", šta onda da očekujemo od djece koju uči. Dolazimo do zaključka da smo mi ti koji ih nisu ništa ni naučili. Ako dopustimo da našu djecu umjesto lijepog razgovora, dobre knjige, pozorišta, emisije, kreativnih radionica ili nekih drugih poučnih i korisnih sadržaja, vaspitava isključivo internet, niskobudžetna produkcija i video-igrice, budite sigurni da će pričati u slengu i skraćenicama, rječnik će im biti siromašan, poštapaće se sa nakaradnim stranim izrazima... - smatra ona.

Čvorovićeva ističe da se mladi ne mogu kriviti što im je komunikacija slaba i nerazvijena, socijalni odnosi loši, što ne znaju da igraju igre uz koje su odrastale ranije generacije.

- To nisu krivi oni, nego mi. Ostavite ispijanje kafa, "Fejsbuk" i omiljenu seriju. Odvedite vašu djecu u park i u prirodu, igrajte se sa njima i pričajte sa njima, čitajte sa njima i to radite svaki dan ili bar nekoliko puta sedmično i djeca će biti "bolja". Ne možete očekivati trošeći svoj život i vrijeme na najniže i najbjednije sadržaje, izbjegavajući pravo učenje i samostalni rad, dolazeći do ocjena uz pomoć pritiska, novca, veza i varanja da ćete postati kulturni i komunikativni i da ćete odavati pozitivan utisak. Nećete, bićete primitivac sa diplomom i to će se vidjeti izdaleka, a u društvu sposobnih, kulturnih i obrazovanih ljudi ćete se stidjeti da progovorite, jer niti ćete imati riječi da iskažete neku misao, niti ćete imati šta mudro i vrijedno pažnje da kažete - kategorična je Čvorovićeva.

Jezički bunt

Stalno obrazovanje, usavršavanje svojih sposobnosti i stalan rad na sebi, smatra Čvorovićeva, je zadatak svih bez obzira na status, pol, godine i poziciju u društvu.

Slično mišljenje ima i lingvista Milanka Babić.

- Kao nužno zlo se shvata učenje pravila i normi sopstvenog jezika, a njihovo nepoznavanje maskira trendom jezičkog bunta - kazala je ona ranije za "Glas Srpske".

Jedino se, smatra Babićeva, još njeguje ljubav prema jeziku, sa sticanjem osnovnih elemenata pismenosti, u razrednoj nastavi. Složila se da je danas neophodno poznavati svjetski strani jezik, posebno engleski, ali kaže da je još neophodnije znati svoj maternji.

Ugledni lingvista i redovni profesor srpskog jezika i opšte lingvistike u Beogradu Miloš Kovačević smatra da srpski jezik od vremena kada ga je Vuk Karadžić standardizovao kao književni jezik za sve Srbe, nikada kao danas nije bio tako ugrožen. I to da je ugrožen ne samo imenom, nego i statusno.

- Suština ugroženosti ogleda se u njegovom preimenovanju. Mnogi pogrešno misle da preimenovanje srpskoga jezika njemu zapravo i ne može mnogo naškoditi, da se i ne treba bojati posljedica preimenovanja, pa ono je tobože samo novo ime za istu suštinu. A ako je ta suština srpski jezik, onda on ostaje srpski i pod drugim imenom - kazao je on.

Jezik je živa snaga kojom je vezana ne samo kultura, nego i samo postojanje jednog naroda, a srpski se mora vratiti korijenima da bi imao budućnost, poručuju stručnjaci.

Ćirilica

Milanka Babić je naglasila i da stanovnici Srpske ćirilicu danas poštuju više deklarativno nego što je praktično primjenjuju. Dodala je da iz nepoznatog razloga postoji mnogo latiničnih administrativnih obrazaca koje građani popunjavaju.

Trebalo bi svaki takav dopis vratiti, dodala je Babićeva, te insistirati da se dostavi na srpskoj varijanti srpskoga jezika.

- Potiskivanju ćirilice doprinosi i reklama - medijska ili ulična - u kojoj se uvozni proizvodi sa zapada reklamiraju u originalnim nazivima, a najčešće na engleskom jeziku - rekla je ona.

Učenje

Aleksandra Čvorović smatra da su se na ovim prostorima obrazovale generacije koje su ubijeđene da je važno samo stići do cilja, a ne kako.

- Vrijeme je da shvatimo i prihvatimo da je putovanje do cilja onaj najvažniji dio kada učimo i saznajemo, ako to preskočimo cilj je bezvrijedan. Za svakog se može naći polje usavršavanja i oblast u kojoj se može iskazati. Ako dijete pokaže veliko interesovanje za ubacivanje stranih riječi i kulturu iz koje te riječi potiču, usmjerite ga na izučavanje te kulture i učenje tog jezika. Tako će bar naučiti njihovo pravo značenje i korišćenje, a biće bogatije za jedan jezik, što mu u životu mnogo može značiti - naglasila je ova književnica.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.