Bebi bluz kvari najljepše dane

Cvija Mrkonjić
Bebi bluz kvari najljepše dane

Rađanje djeteta i babine su period značajnih bioloških, psiholoških i socijalnih promjena za svaku ženu. Postnatalna, odnosno postporođajna depresija ili takozvani "bebi bluz" je poremećaj koji izaziva depresivno raspoloženje, a pojavljuje se kod određenog broja žena tokom prvih šest mjeseci nakon poroda.

Ova vrsta depresije može se liječiti lijekovima i psihoterapijom, a onim ženama koje misle da boluju od ovog poremećaja savjetuje se obavezno javljanje ljekaru.

Američki naučnici su dokazali da i očevi, doduše u daleko manjem broju, imaju simptome postporođajne depresije, što pokazuje da i muškarci vode borbu sa ovim poremećajem.

Dugotrajni efekti postporođajne depresije

Prema podacima Univerzitetske bolnice - Klinički centar u Banjaluci, od postporođajne depresije često obolijevaju i žene u RS. Tokom prošle godine u Klinici za psihijatriju liječena su četiri pacijenta zbog postnatalne depresije, a ambulantnom liječenju bilo je podvrgnuto 14 pacijenata.

- Postporođajna ili postnatalna depresija se ne razlikuje mnogo od depresije u drugim periodima života žene u smislu simptomatologije i liječenja. Psihološke i psihosocijalne intervencije su tretman izbora i mogu biti usmjerene na ženu, relaciju između žene i njenog partnera, relaciju majka - dijete i/ili porodicu i njen socijalni kontekst - navodi psihijatar Mirjana Mišković.

Dodaje da je u slučaju teških depresivnih reakcija neophodno uključiti i lijekove, antidepresive i anksiolitike, te da u toj situaciji žena mora prestati i da doji bebu.

- Postporođajna depresija ima dugotrajne efekte ne samo na ženu, već i na njen odnos sa djetetom i partnerom. Mnogobrojne studije ukazuju na negativne efekte depresije na psihološki razvoj novorođenčeta i interakciju majka - dijete, naročito ukoliko depresija traje duže, a ne liječi se - navodi psihijatar.

Prema njenim riječima, kada žena oboli od depresije, i očevi su suočeni sa bolešću supruge i njenom nemogućnošću da se brine za dijete, a i sami su suočeni sa izazovom koji donosi dolazak novog člana porodice.

Psihosocijalne intervencije i psihološka terapija koja pruža podršku su neophodne u kriznoj situaciji svim članovima kako bi bila prevaziđena bolest supruge i uspostavljena harmonična porodična dinamika.

Simptomi poremećaja

U banjalučkom Domu zdravlja su potvrdili da su se susretali sa slučajevima porodilja koje su se borile sa postporođajnom depresijom, te su naglasili da je nakon porođaja ovaj poremećaj i do četiri puta češći nego u drugim periodima života žene.

- Od postporođajne depresije češće obolijevaju žene mlađe od 20 godina, nižeg obrazovnog statusa, lošijeg materijalnog stanja, žene koje su često izložene stresu te porodilje koje nemaju bračnu i socijalnu podršku - kažu u Centru za mentalno zdravlje Banjaluka.

Ističu da su simptomi postnatalne depresije nesanica ili slabiji san, tuga, bezvoljnost, razdražljivost, gubitak ili pojačanje apetita, pesimističan pogled na budućnost, pad koncentracije i suicidalne ideje.

- Prevencija se sastoji u obuci patronažnih sestara, doktora porodične medicine, štampanju brošura za porodilje i sprovođenju poster kampanja na akušerskim odjeljenjima - poručuju u Centru za mentalno zdravlje.

Dodaju da bi u svrhu prevencije mogla biti formirana i telefonska linija putem koje bi bila omogućena psihološka i psihijatrijska supervizija, naročito za ruralna područja.

Prvi dani nakon porođaja

"Bebi bluz", odnosno postporođajna tuga javlja se kod 80 do 90 odsto žena u prvim danima nakon porođaja. Majka može osjećati nagle promjene raspoloženja, plakati bez razloga i biti nestrpljiva, razdražljiva, nemirna, te može osjećati usamljenost i tugu. Ova pojava može trajati od nekoliko časova do mjesec nakon porođaja i obično se ne liječi, a često pomaže razgovor sa drugim mladim mamama kao i podrška porodice i prijatelja.

Postporođajna psihoza rijetka, ali ozbiljna bolest

Postnatalna depresija se može javiti i nekoliko mjeseci nakon rođenja djeteta, ne mora se nužno javiti nakon rođenja prvog djeteta, već i nakon drugog ili trećeg porođaja.

Osjećanja su slična kao kod postporođajne tuge, ali mnogo izraženija i oboljele žene često nisu sposobne da obavljaju svakodnevne obaveze.

Postporođajna psihoza je rijetka, ali ozbiljna mentalna bolest. Javlja se u jednom do dva slučaja od 1.000 i obično počinje unutar šest sedmica od porođaja. Veću vjerovatnoću da obole imaju žene sa bipolarnim ili drugom šizoafektivnim poremećajem. Bolest se može naglo pojaviti. Žena može izgubiti dodir sa stvarnošću, imati auditorne halucinacije, odnosno čuti nešto što ne postoji ili vidjeti nešto drugačije nego što zaista jeste. Vizuelne halucinacije, kada osoba vidi nešto što ne postoji, su rijetke.

Među druge simptome ubraja se nesanica, nervoza i ljutnja, čudna osjećanja i ponašanje. Porodilje oboljele od postnatalne psihoze moraju odmah biti poslate na liječenje i u skoro svim slučajevima moraju uzimati lijekove. Ponekad ih je čak neophodno i hospitalizovati ukoliko postoji opasnost da bi mogle povrijediti sebe ili nekog drugog.

I novopečene očeve muče crne misli

Postporođajnu depresiju društvo generalno smatra ženskim zdravstvenim problemom, ali ova bolest pogađa i tate. Istraživanje sprovedeno 2010. godine i objavljeno u američkom magazinu "Jama" pokazalo je da jedan od deset očeva doživljava simptome postporođajne depresije.

- Zabluda je da morate imati matericu da biste patili od postnatalne depresije - kaže direktor Centra za postporođajni stres u Nju Džersiju u Pensilvaniji Karen Klejman.

Ona tvrdi da je muškarcima jednako teško priznati da imaju postnatalnu depresiju kao i zatražiti pomoć za rak dojke, jer se plaše da će ih društvo stigmatizovati.

Ovaj poremećaj se takođe ne mora ispoljiti na isti način kao kod žena, a okidač obično bude majčin povratak na posao, pa se uloge roditelja mijenjaju jer otac dobija nova zaduženja i odgovornosti.

Parovima se savjetuje da još na početku trudnoće razgovaraju i dobro se pripreme za dolazak prinove, te da se unaprijed dogovore o dužnostima i ulogama i omoguće jedno drugom vrijeme za odmor i brigu o sebi.

Faktori

Društveni faktori kao i samo novo iskustvo roditelja igraju mnogo veću ulogu u postporođajnoj depresiji od disbalansa hormona kod žene. Finansijski aspekt jedan je od ključnih uzročnika postporođajne depresije kod muškaraca, jer se pretežno od njih očekuje da obezbijede sredstva za porodicu. Tu su i promjene u dinamici odnosa među parovima, zbog kojih se očevi ponekad osjećaju zapostavljeno ili preopterećeno. Ako muškarac pati od postporođajne depresije, ovakvi problemi mogli bi samo dodatno da podignu tenziju i natjeraju ga da se još više povuče u sebe.

Čedomorstvo

Psihijatri upozoravaju da nisu rijetki slučajevi da majka koja pati od postnatalne depresije ubije dijete iz osvete partneru. Porodilje se nalaze u krizi koja uzrokuje depresiju, psihozu, dezorijentisanost i gubitak kontakta sa stvarnošću, što nerijetko vodi u zločin. Stanja ovih žena karakteriše neuravnoteženost polnih hormona u organizmu, što ih čini izuzetno ranjivim i netolerantnim, a tada i najmanji povod može kod porodilja izazvati okrutan čin.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana