Želimir Lepir, glavni tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci: Optužnice izostaju i zbog grešaka tužilaca

  Razlozi za rast broja takvih odluka su i do onih koji prijavljuju krivična djela, ali ima i grešaka tužilaca, kaže glavni tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci Želimir Lepir.

* GLAS: Nedavno ste na sastanku sa načelnicima centara javne bezbjednosti Banjaluka i Prijedor ukazali na problem da raste broj slučajeva koji ne završavaju podizanjem optužnice, odnosno u kojima tužioci donose naredbe o nesprovođenju ili obustavi istrage. Šta je razlog za to?

LEPIR: Analiza je pokazala da je prilično velik procenat neoptužujućih odluka, a jedan od razloga je što građani podnošenjem prijava žele da ostvare imovinska prava i zbog događaja koji ne mogu biti predmet optuženja, a to su zadesne smrti, suicidi i događaji zbog prirodne sile. Zato smo donijeli zaključak da podnesemo prijedlog glavnom republičkom tužiocu i Komisiji za efikasnost tužilaštava Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH da se negativnim smatraju samo one odluke koje su donesene u predmetima za koje je MUP podnio izvještaje o počinjenom djelu i izvršiocu ili u predmetima u kojima su krivičnu prijavu podnijeli oštećeni građani. Tako će velik procenat takvih odluka biti smanjen.

* GLAS:  Da li tu ima i tužilačkih grešaka, a ne samo onih koji podnose prijave?

LEPIR: Ima. Greške tužilaca su u tome što su u nekim krivičnim djelima koja se odnose na falsifikovanje, drogu i struju donosili naredbe o obustavi istrage umjesto podizanja optužnice. Zato sam uveo opšte uputstvo da u tim slučajevima naredbu o obustavi i nesprovođenju istrage dostavljamo i policiji da bi i oni vidjeli razloge za donošenje takve naredbe i da bi mogli otkloniti svoje nedostatke. U 2014. godini donesene su 2.023 naredbe o nesprovođenju istrage, što čini 47 odsto od ukupnog broja primljenih koji je bio 4.000. U 2015. godini je taj procenat bio nešto niži - 43 odsto. Novim pristupom ćemo to smanjiti do 15 odsto.

* GLAS: Da li su tužioci koji su ranije radili u Specijalnom tužilaštvu RS raspoređeni u novoformirano Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala pri Republičkom tužilaštvu RS?

LEPIR: Ranijim zakonom bilo je regulisano da su oni dio Okružnog tužilaštva. Nakon stupanja na snagu Zakona o suzbijanju korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala imali smo vakuum. Tada su svih sedam tužilaca postali tužioci Okružnog tužilaštva. U međuvremenu je sproveden postupak izbora tužilaca za Posebno odjeljenje i izabrana su četiri, a kod nas ih je ostalo pet. Ponovo je otvoren konkurs i već je zaključen. Oni neće ići na intervju, nego samo novi ljudi koji su se javili.

* GLAS: Šta je sa predmetima koje je vodilo Specijalno tužilaštvo?

LEPIR: Novim zakonom je predviđeno da, kad nastane zakonski vakuum, predmeti koji više nisu u nadležnosti Specijalnog tužilaštva budu preneseni u Okružno tužilaštvo i obratno, a da poslije budu vraćeni u Posebno odjeljenje. Nismo preuzeli nijedan predmet jer je sve išlo brzo.

* GLAS: Dokle je stigao rad u devet predmeta dostavljenih početkom godine na osnovu negativnih revizorskih izvještaja u prošloj i pretprošloj godini?

LEPIR: Od izvještaja za 2015. godinu u radu su predmeti koji se odnose na Agenciju za agrarna plaćanja RS, opštinu Kneževo i Ministarstvo zdravlja RS. Naredbe o nesprovođenju istrage donesene su u predmetima koji se tiču opštine Kostajnica, Ministarstva poljoprivrede RS i "Puteva RS". Predmet u vezi sa Fondom PIO RS proslijeđen je Okružnom tužilaštvu u Bijeljini. Od izvještaja za 2014. godinu u radu su predmeti koji se odnose na Klinički centar RS, "Toplanu" u Prijedoru, opštinu Šipovo i Ministarstvo poljoprivrede RS. U predmetu koji se tiče opštine Ribnik donesena je naredba o nesprovođenju istrage.

* GLAS: Šta je s najavljenim formiranjem Okružnog javnog tužilaštva u Prijedoru i otvaranjem područne kancelarije tužilaštva u Gradišci?

LEPIR: To je u toku. Raspisan je konkurs za popunu mjesta glavnog tužioca i četiri tužioca Okružnog javnog tužilaštva i za Okružni sud u Prijedoru. Za formiranje područne kancelarije tužilaštva u Gradišci dobili smo saglasnosti od VSTS-a, republičkog tužioca i Vlade RS. Problem je prostor. Planirano je da Osnovni sud u Gradišci početkom iduće godine bude dograđen za jedan sprat i odmah možemo početi sa radom.

Ratni zločini

* GLAS: Koliko slučajeva ratnih zločina trenutno imate u radu?

LEPIR: Trenutno u radu imamo deset predmeta u kojima je izvršilac poznat. Imamo 133 predmeta ratnih zločina u kojima je nepoznat izvršilac i 33 predmeta ekshumacija, dakle ukupno 176. U ovoj godini riješeno ih je 20. Za 2017. godinu u radu će ostati osam predmeta gdje je poznat počinilac i ako dobijemo još neki, to će biti možda desetak tih predmeta. Veoma sam zadovoljan brojem riješenih predmeta ratnih zločina, a na tom referatu rade dva tužioca.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.