Branko Perić za Glas Srpske: Gledamo spektakularna hapšenja, ali nam fale spektakularne presude

Daleko teži oblici kriminala su potkopali temelje države. Bez dlake na jeziku, tim riječima prilike u pravosuđu u intervjuu za "Glas Srpske" opisuje sudija Suda BiH Branko Perić.

* GLAS: Posljednjih dana procesi protiv Marine Pendeš, Svena Alkalaja i Drage Nedića okončani su oslobađajućim presudama. Da li je to nastavak prakse optuživanja bez osnova i kakav je Vaš komentar?

PERIĆ: Sudija nema takav fokus i po prirodi svog posla ne razmišlja o pozadini slučaja koji rješava. Zanimljivo je da su ovo slučajevi kakvih do sada nije bilo u sudskoj praksi. Krivično gonjenje za nesavjestan rad u službi je uvijek bilo rijetkost. Postoje druga i mnogo teža krivična djela u vezi sa službom u državnim organima, kao što su razne zloupotrebe. Zašto se tužilaštvo upustilo u procesuiranje funkcionera javne vlasti za nesavjestan rad, ja ne znam. Dobro je ako u državnoj upravi nema ozbiljnijeg kriminala od nesavjesnog rada. Ali, bojim se da nije tako.

* GLAS: Vaše obrazloženje oslobađajuće presude u slučaju Marine Pendeš bilo je neuobičajeno. Zbog čega ste to učinili?

PERIĆ: Želio sam da kažem neke stvari od šireg društvenog značaja kojima nije mjesto u presudi kao što je kategorija savjetnika. Sudije ponekad imaju šta da kažu građanima i treba da ih oni čuju. Marina Pendeš je optužena zbog toga što njen savjetnik jedan broj dana nije dolazio na posao u sjedište institucije. Na osnovu izvedenih dokaza ispostavilo se da je u te dane obavljao na terenu poslove od interesa za instituciju. Svi znamo kako se "proizvode" savjetnici i kakav je njihov radni doprinos, ali niko ne postavlja to pitanje. Takođe, svi znamo da je trećina zaposlenih u državnoj upravi višak, da su direktna šteta za budžet, ali niko ne želi da riješi taj problem. Da li je to nesavjestan rad onih koji upravljaju sistemom državne uprave? Da li je bio nesavjestan prijem tog viška u radni odnos? Dakle, iz mase nesavjesnosti po kojoj funkcioniše sistem državne uprave, biraju se ljudi koji će se procesuirati. To nije društvena pravda.

* GLAS: Hoćete da kažete da je problem u sistemu?

PERIĆ: Hoću da kažem da postoji sistem koji generiše ozbiljne društvene probleme. Zbog toga se postavlja pitanje da li je pravedno da u takvom sistemu tužilaštvo bira koga će optužiti za nesavjestan rad. Nije posao suda da se bavi pitanjima ko je od funkcionera nesavjestan i ko dolazi na posao. Bilo bi bolje da ova trećina koja je višak uopšte ne dolazi na posao, jer sjedeći i ne radeći ništa samo uvećava društvenu štetu.

* GLAS: Trebaju li onda tužioci odgovarati za takav rad? Kako razumjeti da sudija prima platu za oslobađajuće presude?

PERIĆ: To je složeno pitanje za novinski razgovor. Problem je što se u našim tužilaštvima niko ne bavi politikom procesuiranja. Jednostavnije rečeno, ne radi se planski na najtežim oblicima kriminala. Da sam tužilac ne bih se bavio švercom stoke preko Drine, rezanim duvanom i nesavjesnim radom u službi, nego bih se bavio tenderima i kriminalom kojim se bave carinske i inspekcijske službe. Ne podriva državu samo nesavjestan rad službenika. Daleko teži oblici kriminala su potkopali temelje države.

* GLAS: Bilo je i takvih slučajeva...

PERIĆ: Otkrivanje pljačkaša vozila koje prevozi novac nije primjer dobrog pravosuđa i dobre policije, nego primjer loše države, u kojoj čak i policija radi sa drumskim razbojnicima. Time se ne treba hvaliti. Navedite mi jedan ozbiljan predmet organizovanog kriminala u RS posljednjih godina...

* GLAS: Bilo je spektakularnih hapšenja…

PERIĆ: Bilo je spektakularnih hapšenja, ali nije bilo rezultata. Nema spektakularnih presuda. Ne može se godinama pričati samo o Ćopiću i oduzimanju "Šećerane" u Bijeljini.

* GLAS: Šta treba da znače pretresi koje SIPA po nalogu Tužilaštva BiH vrši po RS?

PERIĆ: Ne znam šta znači. Vidjećemo rezultate. To će biti veliki test za Tužilaštvo BiH. Ako se otkrije ozbiljan organizovani kriminal, Tužilaštvo BiH će dobiti na ugledu i kredibilitetu. Ako istrage ostanu bez rezultata, tužilaštvo će mnogo izgubiti.

* GLAS: Da li ima političkog uticaja na Tužilaštvo BiH?

PERIĆ: Tužilaštvo je državni organ i u normalnim demokratskim društvima bi bilo normalno da država i tužilaštvo sarađuju. To je prirodan odnos. Kod nas je problem što sve doživljavamo kao politiku. I ovo što ja danas govorim mnogi će podvesti pod politiku i reći: "Perić ovo radi po nalogu politike…" Mi nemamo elementarne odgovornosti. Nismo iskreni i nismo navikli da govorimo otvoreno. Sve što iskren čovjek danas kaže je sumnjivo, na ovaj ili onaj način. Ne znam da li ima uticaja politike na tužilaštvo. Ako ima, onda su problem tužioci, a ne politika. Mogu da razumijem da političar želi da utiče, ali ne razumijem tužioca koji pristane da radi po želji političara. Takvi ljudi ne bi smjeli doći na tužilačku poziciju. Iskreno, za mene je mnogo ozbiljniji problem potreba i želja ljudi da budu bliski sa političarima. Tako sebi daju do značaja. Ne isključujem da takvih ima i u tužilaštvima.

Slučaj "Mandić"

* GLAS: Da li je i slučaj Milana Mandića politika, s obzirom na to da je to prvi proces u kojem je žrtva rata optužena za izazivanje nacionalne mržnje?

PERIĆ: Ne bih se bavio pravnim aspektom slučaja "Mandić", pošto još postupam u tom predmetu. Sve sam rekao u rješenju kojim sam odbio potvrđivanje optužnice. Govorićemo o tome kad se slučaj okonča. Bojim se da će upravo samo procesuiranje proizvoditi nacionalnu mržnju. Bez obzira na to kakva će presuda biti, posljedice bi mogle biti vrlo teške. Postoje slučajevi čije procesuiranje može da proizvede daleko veću društvenu štetu od one koju je proizvelo samo krivično djelo. U takvim slučajevima tužilac mora da bude mudar i dalekovid da bi izbjegao da institucija i tužilački sistem budu faktori društvenog rizika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.