Vladana Perlić, najmlađi prevodilac iz RS: Misli autora uvijek u fokusu prevoda

Ali to je već svima koji prate poetske i književne tokove poznato, jer su svoje misli i stihove tamo godinama predstavljali i stvaraoci iz Republike Srpske.

Nova i važna vijest je ta da ovog petka u Set putuje pjesnikinja i student druge godine francuskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu u Banjaluci Vladana Perlić. Spajajući talenat i iskustvo koje je stekla tokom studija, ličnim usavršavanjem i pisanjem poezije, Vladana je prevela zbirku poezije "Hipotenuza" pjesnikinje Jasmine Holbus iz Beograda i u Francusku putuje kao najmlađi i jedini prevodilac koji je u istoriji festivala pozvan da bude gost. Svake godine, u okviru "Živih glasova Mediterana", ugledni francuski izdavač "Al Manar" štampa u dvojezičnom izdanju knjige nekoliko pjesnika koji učestvuju na festivalu. Ove godine kao predstavnica Srbije izbrana je Holbusova.

Svjesna posebnosti ovog putovanja, Perlićeva je govorila o tome koliko joj znači pružena prilika, čime se vodila tokom prevođenja, kao i o pisanju poezije.

- Čast je zasigurno velika, naročito ako se uzme u obzir da je ovo prvi put u istoriji festivala da je neki prevodilac iz inostranstva uopšte pozvan da učestvuje. Strašno mi je drago da postoje ljudi koji vjeruju u nas mlade, daju nam šansu da nešto radimo i cijene naš rad. Znate, budući da živim na Balkanu, nisam navikla na sličnu podršku (čast izuzecima, poput časopisa "Putevi", gdje sam primljena u redakciju) - istakla je Perlićeva.

Prevodila je prozu i poeziju za časopis "Naslijeđe", kako kaže iz hobija, a to je došlo do pravih ljudi koji su vidjeli potencijal u njoj.

- Prvo sam mislila da ne mogu to. Dali su mi tri mjeseca da prevedem 62 pjesme. Nije to malo. Međutim, izgurala sam do kraja i za par dana ću imati priliku da držim plod svog rada u rukama. Pored izbora iz knjige "Hipotenuza", prevela sam još 15 drugih pjesama - priča ona.

Prevod joj je, objasnila je Perlićeva, donekle olakšavalo to što Jasmina piše u slobodnom stihu.

- Međutim, svaka pjesma u "Hipotenuzi" je akrostih (a oni su skoro neprevodivi), pa je to ono što smo morali žrtvovati. Akrostisi su tako postali naslovi pjesama. Druga stvar: Jasmina je nerijetko znala lomiti sintaksu srpskog jezika i stvarati nove riječi igrajući se prefiksima, što je predstavljalo još jedan izazov, pa sam i ja počela da se igram francuskim riječima i stvaram nove. To su samo neki od problema na koje sam nailazila, a vjerujem da sam ih uspješno razriješila. Vodim se time da prevod treba da bude bliži autorovoj misli nego riječima - istakla je Perlićeva.

To što i sama piše pjesme, ne zna da li joj je pomoglo, ali je svjesna činjenice da pjesnici-prevodioci imaju istančan osjećaj za riječi.

- Znaju koja riječ negdje može da stoji, a koja nikako ne smije. Možda je to istina jer znamo da su neki od najboljih prevodilaca i sami bili pjesnici - bilo dobri bilo loši - zaključila je Perlićeva.

Nominacija za PEN-ovu nagradu

Na pitanje kada će njena zbirka poezije ugledati svjetlost dana, Perlićeva kaže da joj se ne žuri.

- Sada sam više u prevodilaštvu, naročito otkad sam se vratila iz Francuske, gdje sam dvije sedmice pohađala ljetnju školu prevođenja kao stipendista Univerziteta u Poatjeu. Tu smo se praksali za sve moguće tipove prevođenja - od književnog do simultanog prevoda. Ali ako nekoga zanima moja poezija, može da je čita na stranici PEN-a BiH, koji me je ove godine nominovao za PEN-ovu međunarodnu nagradu za mlade književnike "New Voices Award", kao i na portalu "Strane".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.