Dijeljenje jezika politički apsurd
Trebinje - Srpski jezik je jedan jedinstven po svim kriterijumima lingvističkog identiteta, zbog čega je svaka podjela jezika po nacionalnim imenima politički proizveden apsurd, bez lingvističkog utemeljenja i naučne relevantnosti.
Rekao je ovo u četvrtak uveče u Trebinju prof. dr Miloš Kovačević, na promociji svoje nove knjige "Srpski jezik između nauke i politike".
Kovačević je podsjetio da je srpski jezik jedan, jer ima jednu osnovicu i gramatičku strukturu, kao i po svom komunikativnom identitetu, jer je razumljivost među njegovim govornicima stoprocentna, ali da je "najednom iz političkih razloga postao višeimen", zapitavši, da li različito ime znači i različit jezik.
- Vi možete svaki dan da promijenite ime na sudu, ali, da li ste vi tada i uvijek druga osoba? Ova knjiga treba da pokaže na najbolji mogući način sve apsurde podjele jednog jezika po imenima, te da ta imena apsolutno ništa ne znače. Da taj jezik, koliko god od njega bježali imenom, strukturom ostaje srpski - rekao je Kovačević, na promociji koju su priredili Srpsko udruženje "Ćirilica" Trebinje, Kulturni centar Trebinje i Književno udruženje "Susret".
Kovačević je podsjetio da se nacija definiše teritorijom, da jezik nije uslov postojanja nacije kako je to bilo u 18. vijeku, zbog čega danas nacija i jezik ne moraju imati isti identitet, kao što je slučaj i sa najvećim svjetskim jezicima: engleskim, njemačkim ili španskim.
- Kako je njemačka nacija u 18. vijeku nastala na njemačkom jeziku, tako su ove balkanske nacije sa kraja 20. vijeka nastale na posve drugim kriterijumima. Knjiga pokušava da ukaže kako prevazići problem u BiH da svi shvate da je ludost u 21. vijeku vraćati se kriterijumima iz 18. vijeka - istakao je Kovačević.
On je ocijenio da je "Balkan najviše 'Balkan' upravo u jeziku", te da ni u ovom jezičkom smislu nikad ne može biti dio Evrope koja poznaje drugačije kriterijume".
- Ako ćemo ići u Evropu, ići ćemo sa kriterijumima, a to znači da ćemo imati srpski jezik, koji će biti srpski i kad ga govore Bošnjaci, i Crnogorci, i Hrvati, kao što je njemački jezik njemački i kad ga govore Luksemburžani, i Švajcarci, i Austrijanci. Jezik ne trpi političke akcije - zaključio je profesor Miloš Kovačević.
Politički diktat
Doc. dr Mihajlo Šćepanović, sa Filološkog fakulteta u Beogradu, rekao je da je za "zaperke za stablu srpskog jezika" kriva i "lakomislenost i lakovjernost" srpske akademske i političke zajednice, koje su najprije "dozvolile da povjerujemo u zaključke Novosadskog dogovora i Deklaraciju o hrvatskom književnom jeziku", da bi potom potpisivale sve što je po političkom diktatu stizalo iz zapadnih centara moći.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
