Branislav Bane Kerac - Mladi talenti spasavaju srpski strip

Mirna Pijetlović
Branislav Bane Kerac - Mladi talenti spasavaju srpski strip

Banjaluka - Mladih talentovanih crtača ima sve više, i to me jako raduje i uliva nadu, što znači da za srpski strip nije sve izgubljeno u dogledno vreme. Ideja je mnogo, a novca, nažalost, malo.

Imamo mi kvalitetnih i dobrih stripova na srpskoj sceni. Problem je u platežnoj moći, jer ipak prosečni građanin nije u prilici da finansijski prati sva izdanja. Suštinski, strip apsolutno nije na margini.

Rekao je ovo u razgovoru za "Glas Srpske" eminentni strip crtač Branislav Bane Kerac, koji je sve tajne crtanja stripa i svoje bogato iskustvo podijelio sa mladim talentima u Banjaluci.

- Ono što savetujem mladom crtaču je da kontinuirano radi, jer je za strip to od izuzetne važnosti. Ako želite nešto da postignete, morate da budete vredni, a ne da sedite skrštenih ruku. Od količine crteža u stvari zavisi neka vrsta rutine koja može eventualno da nadoknadi nedoučenost ili nerutiniranost - pojašnjava Kerac.

Branislav Bane Kerac stripom se profesionalno bavi od 1975. godine, a u njegovoj bogatoj biografiji je niz stripova koje je izdao za srpske, ali i inostrane izdavače.

Tako je za novosadske izdavače radio stripove "Poručnik Tara", po scenariju Svetozara Obradovića, te "Veliki Blek", "Lun kralj ponoći", "Kosmo", "Troje nesalomljivih". Radio je i za dječije novine i to najviše na serijalima "Kobra" i "Cat claw", koji su uspješno objavljivani u inostranstvu.

Paralelno sa radom na serijalima radio je i na stripu "Billdž The Pljuc", kao i na kratkim vestern pričama, a objavljivao je i samostalne kratke priče, po scenarijima Svetozara Obradovića, Dušana Dimitrova i sopstvenim.

- Velika je sreća ako se od svog rada može i živeti. Mesto strip crtača današnjice je praktično u inostranstvu, nažalost, jer naši izdavači jako teško mogu da prate taj ritam. Crtanje stripova je prilično naporan i dugotrajan posao, tako da jednostavno mora da bude i adekvatno plaćen da biste mogli da živite od toga. Upravo zato sam se i sam okrenuo američkim, francuskim i italijanskim izdavačima - kaže Kerac.

On ističe da, koliko ima žanrova na televiziji, toliko ih postoji i u stripu, a individualna stvar umjetnika je za koju će se temu opredijeliti.

- Ako umetnik ima dobru zaleđinu i može žanrovski da radi, a ne da se mora baviti komercijalnim stripom, to je onda prava stvar. Tada može da se bavi i avangardom i društvenim problemima, pa onda možemo da govorimo o društveno angažovanom stripu - ističe Kerac.

On dodaje da strip na dnevnoj bazi, odnosno kao dnevno-politička karikatura, baš i nije česta pojava, jer vam "osim talenta za crtanje, treba znanje i upućenost u svakodnevna dešavanja".

- Najbolji put za prosečnog crtača stripa je taj da radi komercijalni strip od kojeg će moći da živi, te da se paralelno bavi svojim umetničkim stripom, gde će on iskazati sve ono što oseća - pojašnjava Bane Kerac i dodaje da kod srpskih izdavača postoji velika volja, ali da ne postoji ekonomska računica.

Novi Strip

- Trenutno radim strip koji se bavi tematikom Drugog svetskog rata. Priča se odvija u libijskoj pustinji, o pustinjskoj lisici, Romelu i društvu. Imam jednu ekipu junaka, jedan je iz Velsa, a drugi je ortodoksni Englez - ukočen i nikakav. Tu se pojavljuju i Škot i jedan blesavi Australijanac. Upravo je on moj favorit i glavni junak - rekao je Branislav Kerac.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana