Stevo Mirjanić za Glas Srpske: Otvaranje tržišta za uvoznike prešlo svaku razumnu mjeru

On je istakao da je danas mnogo korisnije biti trgovac i još isposlovati saglasnosti za uvoz svega i svačega, nego proizvođač ili sklapati ugovore sa proizvođačima o zajedničkom poslu i na taj način razvijati i agrarni sektor i svoju zemlju.

- Očigledno je da u zajedničkim institucijama BiH koje su nadležne da uređuju spoljnotrgovinsko poslovanje ima veoma mnogo nerazumijevanja i neznanja, pa i nečeg drugog, a nepogrešiv indikator takvog djelovanja je struktura, obim uvoza i odnos prema domaćoj proizvodnji i sopstvenom razvoju - rekao je Mirjanić.

* GLAS: U kakvom je stanju poljoprivredna proizvodnja u RS, u kojim oblastima je ostvaren najveći napredak u proteklih godinu, a gdje smo najviše podbacili?

MIRJANIĆ: Stanje u ratarskoj proizvodnji možemo ocijeniti povoljnim u dosadašnjem dijelu vegetacije. Žetva strnih žita je završena i ostvareni su iznadprosječni prinosi. Usjevi kukuruza, soje i krmnog bilja su u dobrom stanju, a kod kukuruza takođe možemo očekivati rekordne prinose, ukoliko se ostvare optimalni uslovi za dozrijevanje i berbu. Povrtarska proizvodnja odvija se u povoljnim uslovima, kao i voćarska, sa izuzetkom područja pogođenih mrazom. Stočarska proizvodnja je opterećena velikim uvozom animalnih proizvoda po veoma niskim cijenama, što se negativno odražava na domaću proizvodnju. U mljekarskom sektoru nema značajnijih oscilacija u smislu obima proizvodnje. Proizvodnja mesa se stabilizuje zbog ponovnog uspostavljanja izvoza, sa izuzetkom sektora uzgoja svinja. gdje bilježimo otežan plasman mesa. O ukupnoj vrijednosti proizvodnje još je rano govoriti, ali naše stručne službe upravo rade procjene, tako da ćemo i sa tim informacijama uskoro izaći pred Vladu RS.

* GLAS: Kada očekujete da će poljoprivrednicima biti isplaćeni preostali podsticaji za prošlu i šta je sa isplatom podsticaja iz ove godine?

MIRJANIĆ: Dinamika isplate podsticaja prati dinamiku punjenja budžeta i u tom pogledu ova godina je bila dosta teška, uzimajući u obzir ukupnu makroekonomsku situaciju ne samo u RS već u BiH u cjelini. Naši proizvođači imaju puno razumijevanja za likvidnost koju posljednjih mjeseci imamo i na tome sam im veoma zahvalan. Oni znaju da će im biti isplaćena sva sredstva planirana za prošlu i ovu godinu. Ispoštovane su skoro sve obaveze prema poljoprivrednicima za 2015, a započela je isplata podsticaja za tekuću godinu i to premija za mlijeko kao najveće i najznačajnije stavke u sistemu podsticaja. Ukupne zaostale obaveze za prošlu godinu iznose oko četiri miliona KM i odnose se na obaveze prema distributerima dizel goriva i na dio mjera podrške kapitalnim investicijama, ali su isplaćeni podsticaji za 2016. u iznosu od  šest miliona KM. S obzirom na mjere koje Vlada RS preduzima, očekuje se pozitivan razvoj događaja koji će omogućiti redovniju isplatu podsticaja za ovu godinu.

* GLAS: Da li je voćarima isplaćena naknada za štetu koja je nastala u voćnjacima nakon proljećnog mraza?

MIRJANIĆ: Šteta od mraza je evidentirana ne samo na voćnim, već i na povrtnim zasadima, kao i šteta od snijega početkom godine koja je naročito pogodila povrtare, te šteta od grada koja se sporadično javila na par lokacija. Ministarstvo, odnosno Agencija za agrarna plaćanja će zaprimiti zahtjeve, te na kraju godine sumirati svu nastalu štetu i odrediti se prema ovim zahtjevima na osnovu raspoloživih sredstava. Naši proizvođači znaju da svaka marka isplaćena za štetu mora biti skinuta sa pozicija planiranih za tekući i dugoročni razvoj i da drugih sredstava nema osim planiranog okvira za ovu godinu. Ove godine smo pokušali da animiramo proizvođače na poljoprivredno osiguranje kao način preventivnog saniranja eventualnih posljedica, koje kao mjeru subvencionišemo do 50 odsto iz agrarnog budžeta. Proizvođači moraju biti svjesni da budžetski izvori nisu dovoljni za saniranje posljedica sve učestalijih vremenskih ekstrema, ali ono što mogu očekivati od Vlade je sufinansiranje preventivnih mjera kao što su protivgradne mreže, sistemi za navodnjavanje, podsticanje osiguranja i slično.

* GLAS: Ruska inspekcija za kontrolu hrane, tačnije mesa, najavila je dolazak u BiH. Kakva su Vaša očekivanja od ove posjete?

MIRJANIĆ: S obzirom na to da BiH nema dozvolu za izvoz proizvoda animalnog porijekla na rusko tržište, dolazak ruske veterinarske inspekcije očekujemo već nekoliko godina. Za najavu posjete za septembar možemo reći da je ekspresan odgovor ruske strane na diplomatske aktivnosti koje su uslijedile iz RS. Očekujemo da se kolege iz ruske službe uvjere u kapacitet naših proizvođača i prerađivača, kvalitet naših proizvoda i sistem veterinarskog nadzora za koji možemo garantovati bar kada je u pitanju RS. Već sada možemo reći da imamo nekolicinu ozbiljnih subjekata koji su spremni za nastup na ruskom tržištu i za koje bi ta šansa bila dodatni motiv za razvoj i širenje proizvodnje.

* GLAS: Poljoprivrednici sve češće ističu da je neophodno zaštititi domaću proizvodnju zabranom uvoza u vrijeme kada prispiju domaći proizvodi. Iako je takva odluka neophodna na nivou BiH, da li Ministarstvo poljoprivrede RS može uticati na njeno donošenje?

MIRJANIĆ: Spoljnotrgovinsko poslovanje je najneuređeniji segment privređivanja, a posebno se negativno odražava na agrarnu privredu. Vlada RS se u više navrata izjašnjavala o ovom pitanju i usvojila je više informacija u kojima su konkretno definisane kritične tačke i date preporuke nadležnim organima na nivou BiH u svrhu zavođenja reda u ovoj oblasti. Osim toga, Vlada konstantno podržava aktivnosti koje sprovode udruženja poljoprivrednih proizvođača u RS prema nadležnim organima na nivou BiH u svrhu aktiviranja zakonskih mjera zaštite domaće proizvodnje. Ipak, i pored niza naših inicijativa, trend ugrožavanja domaće proizvodnje se nastavlja, što se može vidjeti iz bilansa spoljnotrgovinskog poslovanja. Teško se može govoriti o bilo kakvoj stabilnosti domaćih proizvođača pri ovakvom nivou zaštite domaće proizvodnje.

* GLAS: Koje su konkretne štetne posljedice nekontrolisanog uvoza u BiH?

MIRJANIĆ: Zbog nekontrolisanog uvoza mlijeka i mliječnih prerađevina stanje zaliha u mljekarama se procjenjuje na oko šest miliona litara, a mljekare smanjuju otkup mlijeka koji je prema procjenama na terenu i do 20 odsto manji u odnosu na ponudu. U prvih sedam mjeseci je uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina iznosio 72,2 miliona, a izvoz 35 miliona KM. Barijere za izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz BiH na tržište EU i EFTA su prisutne godinama, dok istovremeno BiH ne preduzima ništa od dozvoljenih mjera za zaštitu domaće poljoprivrede. Dok članice EU prema BiH uvode prelevmane, uvozne kvote/kontingente i sezonske zabrane, BiH ne reaguje. Primjeri u toku ove godine su prelevmani za uvoz krastavaca kornišona i šljive, a obrazloženje je rekordan rod u državama EU. U slučaju Švajcarske godinama su prisutne sezonske zabrane uvoza za povrće, koje vrijede u periodu berbe domaćih proizvoda. Pored navedenog, u mnogim državama se primjenjuju i necarinske barijere - interni standardi pakovanja, označavanja, specifični laboratorijski sertifikati, što umnogome otežava izvoz robe iz BiH na predmetna tržišta. Poseban problem prilikom uvoza predstavlja nekontrolisan uvoz po damping ili nerealno niskim subvencionisanim cijenama, što je dokazivo, ali nadležni organi na nivou BiH pod pritiskom uvozničkog lobija ne pokreću odgovarajuće postupke iako za to postoji pravni osnov. Kada su u pitanju mjere zaštite poljoprivrednih proizvoda u okvirima spoljnotrgovinskog poslovanja, one su definisane Zakonom o spoljnotrgovinskoj politici i dvjema odlukama proisteklim iz tog zakona. Prema našim informacijama, one se ne koriste kao legalni mehanizmi za zaštitu poljoprehrambenog sektora.

Jesenja sjetva

* GLAS: Kojim konkretnim mjerama će Ministarstvo podržati ratare u predstojećoj jesenjoj sjetvi i koliko obradivih površina će se naći pod pšenicom kao najvažnijom kulturom?

MIRJANIĆ: Dominantna kultura u jesenjoj sjetvi i ove godine biće pšenica, za koju Vlada RS obezbjeđuje podršku u vidu regresiranog dizela, premije po hektaru i premije po kilogramu. Kontinuirano povećanje površina pod pšenicom, rekordni prinosi ostvareni u ovoj godini, izmjena sortimenta i unapređenje tehnologije proizvodnje daju nam za pravo da kažemo da su ovakvi pokazatelji rezultat upravo adekvatne podsticajne politike Vlade, te da će i u narednoj godini RS obezbijediti dio količina hljebnog žita za domaće prerađivače, te zadržati nivo proizvodnje strnih žita potreban za ishranu stanovništva i razvoj stočarstva. Ukupne površine koje će biti zasijane procjenjuju se na preko 60.000 hektara, od čega će više od 40.000 hektara biti zasijano pšenicom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.