Zapadni Balkan dobio zadatke i trasu do EU

Navedeno je to u Strategiji za zapadni Balkan, koju je juče u Strazburu usvojila Evropska komisija. Taj plan odnosi se na šest zemalja zapadnog Balkana u koje EU ubraja i samoproglašeno Kosovo.

- Iako je perspektiva proširenja prevashodno u rukama zemalja zapadnog Balkana i EU mora da ostane vjerodostojna, čvrsta i fer i da pojača svoje politike u cilju podrške reformama u regionu - navedeno je u dokumentu.

U strategiji je navedeno šest oblasti na kojima će EU pojačati podršku i pomoć regionu - vladavina prava, socijalno-ekonomski razvoj, digitalizacija, bezbjednosna i migraciona saradnja, povezivanje i pomirenje i regionalna saradnja.

U strategiji je navedeno da su Srbija i Crna Gora trenutno lideri na putu ka EU, da Albanija i Makedonija prave značajne korake, a da Kosovo ima mogućnost za održiv napredak i da će imati dobrobit kroz konačni dogovor o normalizaciji odnosa sa Srbijom.

- Neće biti novih ulazaka u EU sve dok se ne riješe bilateralni problemi, pogotovo neriješena pitanja granica kandidata za članstvo. Ako za otvorena pitanja granica nema rješenja kroz bilateralne pregovore, strane bi trebalo da se obrate za obavezujuću arbitražu - navedeno je u strategiji.

Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini i evropski komesar za proširenje Johanes Han istakli su nakon usvajanja strategije da EU i zapadni Balkan dijele istu istoriju, kulturno nasljeđe, interese i šanse i da je ključna poruka strategije da će dijeliti i zajedničku budućnost u Uniji. Mogerini je istakla da je strategija zajednička, konkretna perspektiva evropskih integracija zemalja zapadnog Balkana.

- Jasna je potreba da građani ovih zemalja mogu uživati potrebe i prava kao građani EU. Bilo je dosta razgovora o 2025. godini kao datumu ulaska nekih zemalja, ali da to nije krajnji rok ili cilj, nego perspektiva. Strategija je jasna, realna i ostvariva za one koji pregovaraju i za one koji bi mogli pristupiti pregovorima. Nismo samo usvojili strategiju nego smo otvorili put koji će nas voditi do novih odluka. Spremni smo uvesti zapadni Balkan u EU, ne nekada daleko nego za našeg života. Proces evropskih integracija je bez alternative - istakla je Mogerini.

Han je naglasio da zemlje zapadnog Balkana imaju istorijsku priliku da pokušavaju ostvariti perspektivu u EU.

- Vladavina prava, bezbjednost, imigracije, socio-ekonomski razvoj, dobrosusjedski odnosi, transport i energetska povezanost, digitalna agenda su ugrađeni u konkretnih 57 akcija koje treba sprovesti do 2020. godine. Postavili smo puteve i svi moramo raditi domaći zadatak - kaže Han.

Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker izjavio je da je ulaganje u stabilnost i prosperitet zapadnog Balkana znači ulaganje u sigurnost i budućnost EU.

- Iako za vrijeme ovog mandata neće biti novog proširenja, Evropska komisija je postavila plan evropskog puta za zapadni Balkan. Sa snažnom političkom voljom, stvarnim i održivim reformama i definitivnim rješenjima za sporove sa susjedima, zemlje zapadnog Balkana mogu ostvariti napredak na evropskom putu. Evropska komisija će biti rigorozna, ali i pravična -  istakao je Junker.

Specijalni predstavnik i šef Delegacije EU u BiH Lars Gunar Vigemark istakao je da je BiH napravila značajan napredak u protekle tri godine.

- Znam da mnogi tvrde da je trebalo dugo da budu pripremljeni odgovori na upitnik, ali to nije neuobičajena procedura. Očekujemo da odgovori budu spremni do kraja mjeseca - kazao je Vigemark i dodao da su strategijom poručili da je otvorena trka, a da će vidjeti ko će biti na čelu te trke.

Dejtonski sporazum

Na pitanje da li pristupanje EU zahtijeva promjenu Dejtonskog sporazuma, Lars Gunar Vigemark je kazao da nigdje eksplicitno nije navedeno da će on morati da bude mijenjan.

- Ima pojedinih dijelova koji nisu u skladu sa evropskim principima i neki elementi će morati biti modifikovani, ali Dejtonski sporazum je tu i tu će biti - kazao je Vigemark.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.