Događaji po kojima ćemo pamtiti 2017. godinu: Haški sud zatvorio vrata, tenzije ostaju kao nasljeđe

 Događaji po kojima ćemo pamtiti 2017. godinu: Haški sud zatvorio vrata, tenzije ostaju kao nasljeđe 31.12.2017 20:00 | Vedrana Kulaga

Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju, poznatiji kao Haški tribunal, okončao je mandat, a kao i prve, i posljednje presude ponovo su pojačale tenzije u BiH i regionu.

Tribunal je okončao sve prvostepene postupke, a njegov rad nastavlja Mehanizam za međunarodne krivične sudove koji će privesti kraju žalbene postupke u procesima Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću, Vojislavu Šešelju, Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.

Posljednju pravosnažnu presudu Haški tribunal je izrekao 29. novembra zvaničnicima nekadašnje Herceg-Bosne, a objavljivanje te odluke ostaće upamćeno po samoubistvu jednog od osuđenih Slobodana Praljka, koji je, čim je čuo kaznu, ispio otrov iz bočice sakrivene u džepu sakoa. Sedmicu prije toga u haškoj sudnici je generalu Ratku Mladiću izrečen doživotni zatvor.

Iza Haškog tribunala ostaje više istina i mnogo nepravde, jer je tokom sudovanja često imao različite aršine. Sudije su Srbima izrekle šest doživotnih kazni i 758 godina zatvora, Hrvati su osuđeni na 166, a Bošnjaci na 41 i po godinu zatvora. Predmete protiv 13 optuženih Haški sud je ustupio domaćem pravosuđu - BiH deset, Hrvatskoj dva i Srbiji jedan.

Haški tribunal je sudio cijelom nizu najviših političkih i vojnih srpskih zvaničnika - Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću, Slobodanu Miloševiću, Biljani Plavšić, Milanu Babiću i Goranu Hadžiću, dok su Franjo Tuđman i Alija Izetbegović izbjegli odgovornost i suočavanje sa pravdom.

Iako je česta ocjena da je haška pravda bila selektivna i antisrpska i da nije doprinijela pomirenju kao osnovnom cilju zbog kojeg je formiran Tribunal, njegovi čelnici su na kraju istakli da su ponosni na svoj rad.

Novi kilometri autoputa "9. januar"

Republika Srpska dobila je nove kilometre autoputa nakon što je puštena u saobraćaj prva trasa dionice autoputa "9. januar" Banjaluka - Doboj duga 10,4 kilometra od Laktaša do Drugovića.

Time je Srpska dobila više od 80 kilometara autoputa, a na otvaranju trase 1. oktobra bili su predsjednici Srpske i Srbije Milorad Dodik i Aleksandar Vučić i drugi zvaničnici. Naglašeno je da će Srpska i dalji širiti svoju mrežu autoputeva, uključujući i dionice prema Srbiji.

Prva dionica autoputa Banjaluka - Doboj od Prnjavora do Doboja u dužini od 36,6 kilometara otvorena je 2016. godine.

Izetbegović ostao kratkih rukava u sporu sa Srbijom

Međunarodni sud pravde u Hagu odbacio je 9. marta zahtjev za reviziju presude na osnovu tužbe BiH protiv Srbije za genocid.

Zahtjev je 23. februara podnio Sakib Softić, predstavljajući se kao agent BiH, iako mu je mandat istekao i bez podrške svih članova Predsjedništva BiH već samo Bakira Izetbegovića. Sud ga je odbio jer odluku o tome nisu donijele nadležne institucije u BiH.

Podnošenje zahtjeva za reviziju zateglo je odnose između BiH i Srbije, a poslanici iz RS odbili su da učestvuju u radu Predstavničkog doma Parlamenta BiH zbog Izetbegovićevog vaninstitucionalnog djelovanja. Odluka suda u Hagu podijelila je bošnjačku političku scenu. Dok ga je dio bošnjačkog političkog korpusa podržao, drugi je zatražio njegovu ostavku.

Četvrt vijeka postojanja Srpske

Srpska je 9. januara obilježila 25 godina postojanja svečanom akademijom i nizom manifestacija.

Na Trgu Krajine u Banjaluci u stroju su stajali i pripadnici Trećeg pješadijskog (RS) puka Oružanih snaga BiH, čiji je angažman poslije zabrane zatražio član Predsjedništva RS Mladen Ivanić, kojem su i predali raport.

Dan Republike prvi put je obilježen po novom Zakonu o Danu RS kojim je definisano da je to sekularni praznik. Zakon je usvojen nakon što je 2016. sproveden referendum na kome se više od 99 odsto građana koji su izašli na glasačka mjesta izjasnilo da želi da 9. januar i dalje bude Dan Republike. Ustavni sud BiH prethodno je na osnovu apelacije člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića odlučio da je neustavan dio Zakona o praznicima RS kojim je propisano da se 9. januara obilježava Dan Republike. Zbog referenduma je vođena pa obustavljena istraga protiv najviših zvaničnika RS.

Sofija i RS izgubili bitku, osnovan fond za liječenje djece

Trogodišnja Sofija Mićević iz Banjaluke, koja je ujedinila region, preminula je 26. aprila nakon teške bolesti. Bolovala je od akutne limfoblastne leukemije, a preminula je u Beogradu, gdje je čekala odlazak na operaciju u Americi.

Tokom nekoliko mjeseci organizovan je niz humanitarnih akcija s ciljem prikupljanja novčane pomoći za njen odlazak u SAD. U rekordnom roku prikupljeno je 485.987 KM za prvi dio liječenja na klinici u Baltimoru.

Sofijina bitka izrodila je inicijativu za osnivanje Fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu RS. Ta ideja je pretočena u djelo krajem godine, kada su stupili na snagu zakoni i kada je Fond dobio rukovodstvo, a obezbijeđen je i prvi iznos novca prikupljen u humanitarnoj akciji "S ljubavlju hrabrim srcima".

Opozicione opstrukcije u Narodnoj skupštini RS

Sjednice Narodne skupštine RS tekle su u atmosferi sve oštrijih verbalnih sukoba između dva suprotstavljena politička bloka.

Situacija je dovedena do granice haosa 12. i 13. septembra kada su poslanici opozicije dva dana uzastopno fizički onemogućavali održavanje sjednice u velikoj skupštinskoj sali, blokiravši tijelima njen dio predviđen za rukovodstvo parlamenta. I 17. oktobra poslanici opozicije su za vrijeme glasanja o dnevnom redu ponovo zaposjeli prostor iza skupštinskog rukovodstva i počeli da pište pištaljkama. Opozicioni poslanici su u oba navrata kažnjeni udaljavanjem sa sjednice, a skupštinska većina je nastavljala zasjedanje u maloj sali.

Srpska ušla u zonu vojne neutralnosti

Rezolucija o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti Srpske usvojena je 18. oktobra u Narodnoj skupštini RS.

Rezolucijom je definisana neutralnost RS u odnosu na postojeće vojne saveze. U njoj je navedeno da teritorija Srpske ne može biti otuđena na bilo koji način mimo Ustava i zakona, niti joj se može utvrditi i upisati drugo svojstvo. Vlast je Rezoluciju predložila jer smatra da treba da bude izražen jasan politički stav Srpske kada je riječ o vojnom pozicioniranju BiH u vezi sa odnosima prema NATO-u i da Srpska treba da slijedi put Srbije.

Za filmsku pljačku 42 godine robije

Trojica bivših pripadnika Specijalne jedinice policije MUP-a RS i suvlasnik auto-kuće "Kvatro" iz Banjaluke osuđeni su u banjalučkom Okružnom sudu na ukupno 42 godine zatvora zbog filmske pljačke 616.548 KM na autoputu Banjaluka - Gradiška izvršene 2015. godine.

Bivši specijalci Vladan Malić i Goran Paraš iz Banjaluke i  Aleksandar Popović iz Kotor Varoša osuđeni su prvostepenom presudom na po 11 godina zatvora. Suvlasniku auto-kuće "Kvatro" Olegu Bandi iz Banjaluke izrečena je zatvorska kazna od devet godina. Presudom su im oduzete i 543.204 marke nezakonito stečene imovinske koristi, a riječ je o sumi koja nije pronađena poslije pljačke.

Nove glavobolje za BiH od  izmjene sporazuma sa EU

Adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU stupio je na snagu 1. februara, a predviđa regulisanje trgovine poljoprivrednih proizvoda između BiH i EU.

Domaći poljoprivredni proizvođači iznijeli su niz zamjerki i ukazivali da će se to negativno odraziti na proizvodnju i da će od svega profitirati uvoznici. Iako su u RS 2016. pristali na adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju pod uslovom da Svjetska banka napravi detaljnu analizu o njegovom uticaju na domaću poljoprivredu, u Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS je stigla nepotpuna analiza jer su u njoj izneseni samo podaci o direktnoj šteti, dok je zanemarena indirektna, koju su domaće vlasti procijenile na 200 miliona maraka.

Kamen temeljac za bolnicu u Istočnom Sarajevu

Kamen temeljac za novu bolnicu u Istočnom Sarajevu položen je 7. jula, a njena izgradnja koštaće 46,58 miliona KM bez PDV-a.

Rok za izgradnju je 1. oktobar 2018. godine, a najviši zvaničnici Srpske su naglasili da će to biti najbolja i najopremljenija bolnica u RS, s obzirom na iskustvo stečeno izgradnjom sličnih objekata u Bijeljini i Banjaluci.

Zgrada će biti površine 10.500 kvadratnih metara, a činiće je dva spojena objekta - stacionarni i tehnički, koji će biti povezani sa nedavno izgrađenim polikliničkim objektom. Planirano je da kada u potpunosti bude završena dugoročno opslužuje oko 120.000 stanovnika sarajevsko-romanijske regije, pružajući savremene medicinske usluge.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica