Česnica i vino kruna trpeze

Jednostavnu, ali shodno običajima svečanu, dekoraciju stola čine voštana svijeća, žito, orasi u ljusci te grančice badnjaka i slama koja simbolizuje jasle u koje je sin Božiji po rođenju položen.

Neizostavni detalji koji na božićnoj trpezi imaju svoju simboliku su česnica koja predstavlja tijelo Hristovo, vino  krv Njegovu, med dobre strane ovozemaljskog života dok je so sila koja čuva ono što je Gospod stvorio na zemlji.

Svaka domaćinska kuća se, shodno mogućnostima, pridržava običaja pa se na božićnoj trpezi obavezno moraju naći pečenica  i česnica uz koje se obično nazdravlja rakijom ili vinom.

Kod Srba je pečenica obično prase ili jagnje, a vjeruje se da živini nije mjesto božićnoj na trpezi zbog toga što simbolizuje nazadovanje i rasturanje kuće jer kljuca i baca zemlju iza sebe.

Česnica se mijesi od bijelog brašna, bez kvasca, sa vodom i mašću. Okreće se kao slavski kolač, preliva vinom te lomi.

Tradicija nalaže da se po jedan dio česnice ostavi položajniku, odnosno osobi koja na božićno jutro prva uđe u domaćinsku kuću te ukućaninu koji nije u mogućnosti prisustvovati božićnom ručku.

Raznovrsnost slatkih i slanih jela zavisi i od maštovitosti domaćice, a često se na božićnoj trpezi nalaze cicvara, razne vrsta pita, rolata i kiflica te nekoliko vrsta kolača.

Objed započinje lomljenjem česnice uz pozdrave "Mir Božji, Hristos se rodi" i "Vaistinu se rodi" nakon čega domaćica iznosi na trpezu topla i hladna predjela.

Tradicionalna božićna jela

Slana jela

Cicvara

Cicvara je jedno od najjednostavnijih, tradicionalnih jela koje se priprema od sira, kajmaka i kukuruznog brašna.

Za pripremu cicvare potrebno je pripremiti: pola kilograma sira, čašu vode, čašu mlijeka, 200 grama kajmaka i kukuruzno brašno.

Sipati u šerpu vodu i mlijeko te pustiti da se zagrije. Dodati sir i miješati dok se ne rastopi. Kada sve proključa sipati lagano brašno neprestano miješajući  sve dok se masa ne ujednači.

Miješati sve dok cicvara ne počne "plivati" u oslobođenim masnoćama. Posoliti po ukusu i posuti sječenim peršunom.

Domaća supa

Opojni miris pileće supe odlično stimuliše apetit te se ovo ukusno toplo predjelo obavezno poslužuje u svim svečanim prilikama.

Za pripremu domaće supe potrebno je: jedno pile, tri glavice luka, veliki bijeli krompir, tri korjena peršuna, dvije tikvice, sedam šargarepa, tri celera, veza peršuna, so i crni biber.

Pile preliti hladnom vodom, pustiti da voda proključa i dodati luk, krompir, šargarepu i korijen peršuna isjeckan na kockice. Kuvati poklopljeno oko 90 minuta. Dodati celer i peršun te kuvati još oko 30 minuta. Izvaditi meso i očistiti od kostiju, vratiti te supu začiniti po ukusu.

 Domaća pita                            

Sirnica ili pita sa sirom se, od davnina, pripremala u posebnim prilikama kada domaćica želi iznenaditi goste i pokazati spretnost u kuhinji.

Za pripremu domaće sirnice neophodno je pripremiti: 500 grama brašna, so, ulje i vodu za tijesto te dva jajeta, pola kilograma sira, 100 grama kajmaka i so za fil.

Od brašna, malo ulja, vode i soli mijesiti tijesto za pitu sve dok ne počne da se odvaja od ruku. Podijeliti na dva dijela i ostaviti da "odmori" oko 20 minuta.

Jufku razvući oklagijom te na krajeve stavljati pripremljen fil, zarolati ka sredini, presjeći između i praviti kolutove jednakog oblika.

Poredati u tepsiju, pomastiti i ispeći. Služiti uz domaće kiselo mlijeko.

Pečenica

Da bi Božićno slavlje bilo potpuno neophodna je pečenica, obično mlado prase ili jagnje, koje se peče na ražnju. Kako bi meso bilo što ukusnije i sočnije neophodno ga je dobro posoliti, ostaviti da odstoji usoljeno prije pečenja. Preporučljivo ga je nekoliko puta preliti crnim vinom u toku pečenja kako bi imalo lijepu rumenu koricu. 

Sarma

Pored pečenja obavezno se služi i sarma za koju je potrebno spremiti glavicu kiselog kupusa, 600 grama mljevenog junećeg mesa, dvije šolje pirinča, glavicu crnog luka, par čenova bijelog luka, 200 grama suvih rebara i 100 grama dimljene slanine i začine po želji.

Neophodno je razdvojiti listove kupusa te ih oprati u hladnoj vodi kako ne bi bili previše kiseli. Uzimati list po list i puniti pripremljenim filom, motati i redati u dublji lonac. Između sarmi staviti suvo meso i slaninu, naliti vodom i kuvati na laganoj vatri. Sarma će biti ukusnija ukoliko se duže krčka.

Slana jela

Žito torta

Nezaobilazan pratilac svečanog božićnog ručka su torte i kolači kojima se posebno raduju najmlađi ukućani.

Prazničnu trpezu će odlično obogatiti kremasta žito torta  prepuna oraha koja će zadovoljiti apetite i najzahtjevnijih degustatora.

Za dvije kore, koje se peku odvojeno, neophodno je pripremiti 10 jaja, 10 kašika šećera, 5 kašika mljevenih oraha, 5 kašika brašna i pola kesice praška za pecivo.

Posebno umutiti bjelanca, a u žumanca dodati šećer, brašno, orahe i prašak za pecivo te pažljivo ručno umiješati izmućena bjelanca. Pečene kore presjeći na pola.

Za fil je neophodno nabaviti skuvati 4 vrećice pudinga od vanile u 1,5 litara mlijeka te ohladiti. U međuvremenu umutiti 500 grama margarina sa 20 kašika šećera u prahu te dodati 400 grama mljevenih oraha i kašičicu muškatnog oraščića. Filovati tortu i ukrasiti šlagom.

Vanilice

Jedan od kolača koje su bake pravile odvajkada za svaki praznik, pa i Božić, su vanilice za koje je potrebno spremiti kilogram brašna, pola kilograma domaće svinjske masti, šolju šećera, šolju jogurta, domaći džem i šećer u prahu.

Umutiti mast i šećer pa dodati jogurt i brašno te od tijesta čašom ili modlicom vaditi vanilice i redati u pleh. Pečene kolačiće spajati džemom te obilno posipati šećerom u prahu i zamirisati vanilin šećerom.

Kuglice od kafe

Male slatke kuglice od kafe su poslastica koja mami izgledom i ukusom, a za njihovu pripremu potrebno je 200 grama mljevenog keksa, 20 kašika oraha, 130 grama šećera, dvije štangle čokolade i skuvana jaka domaća kafa.

Potrebno je pomiješati keks, šećer, orahe i otopljenu čokoladu te dodavati kafu kako bi se formirale kuglice veličine oraha.

Božićni post

Božiću prethodi višednevni post koji se, prema riječima vladike Nikolaja Velimirovića, sastoji od uzdržavanja od mrsne hrane, zlih misli, pohotnih želja i rđavih djela te u umnožavanju molitava i dobročinstava.

Badnje veče

Običaj je, da se na sto, postavi sito ili tepsija u koju domaćica stavlja četiri velike rumene jabuke, žito, kukuruz, novac, suve šljive i orahe. Sve navedeno predstavlja želju za napretkom i dobrim životom u kući.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.