Raste broj lažnih video snimaka koji su nastali dubokim učenjem

Tanjug
Foto: Ilustracija

BEOGRAD - Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, broj lažnih video snimaka koji su nastali upotrebom neuronskih mreža i dubokog učenja (dipfejk) godišnje raste stopom od 900 odsto na mrežama, a u medijima su se pojavili slučajevi koji se odnose na uznemiravanje, osvetu i kripto prevare.

Upotreba neuronskih mreža i dubokog učenja omogućila korisnicima iz celog svijeta da koriste slike, video i audio materijale za kreiranje realističnih video zapisa osoba u kojima je njihovo lice ili tijelo digitalno izmjenjeno tako da izgledaju kao da su neko drugi, kao i da se manipulisani video snimci i fotografije često koriste u zlonamerne svrhe za širenje lažnih informacija, saopštila je kompanija "Kasperski".

Prevare nastale upotrebom neuronskih mreža i dubokog učenja, koriste se za društveni inženjering tako što kriminalci koriste manipulisane slike na kojima su navodno poznate ličnosti.

Primjer je vještački napravljen video snimak direktora kompanije "Tesla", Ilona Maska, koji obećava visok profit od sumnjive šeme ulaganja u kriptovalute, zbog koje su mnogi ljudi izgubili novac. 

Dipfejk se može koristiti i u pornografske svrhe gde se narušava reputacije žrtve kroz lažne snimke poznatih ličnosti, čija su lica ubačena na tijela pornografskih glumica u eksplicitnim scenama. 

Često se dipfejk koristi i za napade na preduzeća, a poznat slučaj jeste prevara menadžera jedne banke u Ujedinjenim Arapskm Emiratima i krađa 35 miliona evra, gdje su kriminalci napravili kratak snimak glasa šefa zaposlenog da stvore ubjedljivu prevaru. 

Iz "Kasperskog" su naveli da je važno uzeti u obzir da je dipfejk veoma skupa vrsta prevare koja zahtjeva veliki budžet i iz tog razloga je kriminalcima koji planiraju napad potrebna ogromna količina fotografija, video snimaka i audio zapisa osobe koju žele da imitiraju. 

Da bi rezultat prevara bio realističan potreban je moćan računar, kao i odličan softver, zbog čega je dipfejk izuzetno rijetka prijetnja i mali broj kupaca može da ga priušti, jer se cijena jednog minuta ovakvog snimka kreće od 20.000 dolara pa naviše. 

Potrebno je zadržati skeptičan stav prema govornoj pošti i video snimcima koji stižu u elektronsku poštu, kao i da, ukoliko imate zaposlene, pobrinete se da razumeju šta je dipfejk i kako da ga prepoznaju kroz nagle pokrete na snimku, promjene u tonu kože, kao i čudno treptanje, zaključili su iz kompanije "Kasperski".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana