Novi misteriozni signal iz daleke galaksije

GS
Foto: UNLV

Naučnici su otkrili još jedan ponavljajući izvor brze provale radiovalova (FRB) koji je dodatno produbio misteriju o tome što bi tačno moglo proizvesti ove signale.

FRB 190520B je prvi put otkriven 2019, a sada je ustanovljeno da često ispušta rafale snažnih radiotalasa koji traju jednu milisekundu.

Brze provale radiotalasa jedan su od najfascinantnijih misterija u kozmosu. Izuzetno su snažne, neke oslobađaju više energije od 500 miliona Sunca, a traju manje od treptaja oka.

Misterija ponavljajućih FRB-ova

Jedna od najvažnijih karakteristika ovih signala jeste to da su oni kratkotrajni i nepredvidivi. Obično se pojave iznenada na nekom dijelu neba i traju tek nekoliko milisekundi. Većina njih dolazi iz drugih galaksija, samo je jedan izvor otkriven u Mliječnoj stazi.

Ponavljajući FRB-ovi, dakle kada se ne radi samo o jednom intervalu već o više njih uzastopno, vrlo su rijetki i posebno privlače pažnju naučnika. Neki od ponavljajućih FRB-ova se javljaju periodično, u pravilnim razmacima, svakih nekoliko dana ili mjeseci. Do sada su otkrivena tri ponavljajuća izvora brze provale radiotalasa.

Signal s FRB-a 190520B stigao je na Zemlju u maju 2019, zabilježio ga je radioteleskop FAST u Kini, a naknadna posmatranja su pokazala da se on ponavlja i da dolazi s ruba jako stare patuljaste galaksije, udaljene od nas gotovo četiri milijarde svjetlosnih godina.

A izgleda da između radioprovala emituje slabije radioemisije, što pak ukazuje na to da brzi radijski rafali dolaze iz kompaktnog i postojanog radioizvora, čija je priroda nepoznata.

"Sada imamo dva takva FRB-a, što otvara mnoga pitanja"
Slična situacija je i s ponavljajućim FRB-om 121102. Radi se o prvom FRB-u za koji je otkriveno otkuda dolazi - iz vrlo stare patuljaste galaksije udaljene tri milijarde svjetlosnih godina, piše Sajns Alert.

"Sada imamo dva takva FRB-a, što otvara mnoga pitanja", rekao je astronom Kejsi Lou s Kalteha.

Na primjer, možda su sve brze provale radiotalasa ponavljajuće, ali im emisije imaju preniske energije te ih ne možemo zabilježiti. Naučnici smatraju da mogu postojati najmanje dva različita mehanizma iza nastanka FRB-a: provale emituju različiti objekti ili ih emituje ista vrsta objekta u različitim fazama svoje evolucije.

Magnetari su vrsta neutronske zvijezde koja je nastala nakon što se urušila masivna zvijezda i postala supernova, a koja ima izuzetno snažno magnetsko polje. Moguće je da normalne neutronske zvijezde i magnetari emituju FRB na različite načine.

Podaci pokazuju drugačiju udaljenost?
Dalja analiza podataka je pokazala da možda jedna karakteristika FRB-a nije toliko korisna pri mjerenju udaljenosti kao što se do sada smatralo. Radi se o mjeri disperzije, odnosno na koji se način svjetlost raspršuje kroz plin koji se nalazi između nas i izvora. Talasi viših frekvencija putuju učinkovitije od talasa nižih i to se može koristiti za mjerenje udaljenosti.

Za FRB 190520B, mjera disperzije sugeriše da je izvor udaljen osam do 9,5 milijardi svjetlosnih godina. No, druga mjerenja udaljenosti su pokazala da nam se galaksija nalazi mnogo bliže.

"To znači da u blizini FRB-a ima mnogo materijala i da se oko ponavljajućeg izvora nalazi okruženje plazme; što je u skladu s  karakteristikama nedavno nastale supernove. Šta god da je izvor, nastao je tek nedavno", rekao je astrofizičar Ksitij Agarval sa Univerziteta Vest Virdžinia.

Astronom Di Li iz Nacionalnog astronomskog opservatorija Kineske akademije nauka smatra da FRB 121102 i FRB 190520B vjerovatno predstavljaju početnu fazu evolucije populacije FRB-a.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana