Kina šalje letilicu po uzorke sa Mjeseca

GS
Kina šalje letilicu po uzorke sa Mjeseca

Kina planira da u narednoj nedelji pošalje bespilotnu letilicu na Mjesec kako bi sakupila i na Zemlju dopremila uzorke tla.

Riječ je o prvom pokušaju prikupljanja uzoraka Zemljinog prirodnog satelita od sedamdesetih godina.
Sonda Chang'e-5, nazvana po drevnoj kineskoj boginji Mjeseca, nastojaće da prikupi materijal koji naučnicima može pomoći da shvate više o porijeklu i nastanku Mjeseca. Misija stavlja na test sposobnost Kine da daljinski uzima uzorke iz svemira, prije složenijih misija, javlja Rojters.

Ako bude uspješna, misija će učiniti Kinu tek trećom zemljom koja je uzela uzorke tla Zemljinog prirodnog satelita, sledeći Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez koje su to učinile prije više decenija.

Otkako se letilica Sovjetskog Saveza Luna 2 srušila na površinu Mjeseca 1959. godine, prvi objekat koji je napravio čovjek i koji je stigao do drugog nebeskog tijela, nekolicina drugih zemalja, uključujući Japan i Indiju, pokrenule su lunarne misije.

U programu Apolo, kojim je čovek prvi put otišao na Mjesec, Sjedinjene Američke Države poslale su 12 astronauta tokom šest letova od 1969. do 1972. Godine. Na Zemlju je tada donijeto 382 kilograma stena i tla.

Sovjetski Savez je tokom sedamdesetih godina u tri uspješne robotske misije takođe dopremio uzorke. Poslednja misija, Luna 24, obezbedila je 170,1 gram uzoraka, 1976. godine, iz bazaltne površine tzv. Mora kriza (Mare Crisium).

Kineska sonda, koja treba da bude lansirana narednih dana, pokušaće da sakupi dva kilograma materijala u do sada neposećenom području u ogromnoj ravnici poznatoj kao Okean oluja (Ocean of Storms).

„Zona na Mjesecu sa koje su misije Apolo i Luna uzimale uzorke, iako je bila presudna za naše razumijevanje, područje je koje obuhvata daleko manje od polovine Mjesečeve površine”, rekao je Džejms Hed, naučnik Univerziteta Braun.

Prema njegovim rečima, naknadni podaci iz orbitalnih misija u kojima su korišćene metode daljinskog otkrivanja, pokazali su širu raznolikost vrsta stijena, minerala i starosti nego što je predstavljeno u kolekcijama uzoraka misija Apolo i Luna.

„Naučnici koji istražuju Mesec zalažu se za robotske misije za uzimanje uzoraka iz mnogih različitih kritičnih područja kako bi se rasvetlila brojna pitanja preostalih iz ranijih istraživanja”, rekao je Hed.

Kineska misija upravo je takva – sonda će po stizanju u orbitu Meseca dva vozila poslati ka površini.

Jedno vozilo je zaduženo za bušenje i prikupljanje materijala, dok će drugo uzletiti ka sondi noseći prikupljene uzorke tla.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana