Nafta i prirodni gas pune budžet IS-a
Damask - Novac je krvotok države i ekonomije, a taj krvotok je neophodan čak i za tako neuhvatljivu formu države kakva je Islamska država (IS).
Ništa ne uspijeva da funkcioniše na duži rok ako je zasnovano samo na prinudi. Dakle, potreban je novac, jer čak i fundamentalistički fanatici traže platu. Zato je IS, pored zvjerstava, morao da izgradi i sistem sticanja prihoda i vladanja preko njihove distribucije.
Procjene su da ta "država" vlada nad sredstvima vrijednim dvije hiljade milijardi i da njen godišnji dohodak iznosi nekih 2,9 milijardi dolara. Riječ je o prostoru veličine Velike Britanije, ali sa brojem stanovnika manjim od Londona.
U pitanju je ekonomija koja tradicionalno posluje gotovim novcem, tako da bi finansijske sankcije imale manji uticaj nego drugdje. Računa se da stanovništvo preživljava sa 115 dolara mjesečno prihoda po porodici, a da strani pripadnici IS-a imaju plate koje su između 550 i 700 dolara mjesečno. Sa tim primanjima oni čine višu klasu.
Jedan od sagovornika "Fajnenšel tajmsa" iz Sirije tvrdi da je izobilje od prije dvije godine, kada su radnje bile pune robe, a džihadisti vozili superterence, nepovratno prošlo. Cijene svih vrsta robe određuju vojne uprave, pa zato jeftine robe nema na tezgama već se prodaje ispod ruke za veće iznose. Zbivanja su već iznjedrila doskočicu razočaranih pristalica: "Jesam salafit, ali nisam budala". Prihodi Islamske države, ako se izuzmu iznosi poreza i otimanja od banaka, pune se iz sljedećih izvora: od nafte sa 38 odsto, prirodnog gasa sa 17 odsto i otmica i otkupa sa 12 odsto. Prihodi Islamske države od fosfata čine 10 odsto, a isto toliko i od cementa, od žitarica sedam odsto, donacija četiri odsto i zapljena dva odsto.
1. Porezi i nameti
Postoji osnovni porez na sva dobra, zatim na sve bankarske transakcije i taksa na kamione od 200 dolara godišnje. Tu je posebna taksa "zaštita", koju plaćaju nemuslimani koji žive na teritoriji IS-a. Svako je slobodan da pokrene svoju djelatnost, s tim što na kraju godine plaća 2,5 odsto poreza na ukupan promet. Studija "Ekonomija zasnovana na terorističkom finansiranju" procjenjuje ove prihode na oko 360 miliona dolara godišnje.
2. Napadi na banke
Prilikom okupiranja Mosula iz trezora ekspoziture Iračke centralne banke u tom gradu "nacionalizovano" je 425 miliona, odnosno zajedno sa pražnjenjem privatnih sefova ukupno 760 miliona dolara. Na isti način su orobljene i ostale javne banke, dok su privatne banke "slobodne da posluju" uz taksu od 20 dolara na svaku transakciju i prinudu da investiraju gdje im vlast kaže.
3. Nafta i gas
Irak je četvrti u svijetu po procijenjenim rezervama nafte, međutim, na teritoriji IS-a se nalazi samo 10 odsto tog bogatstva i to pretežno u području Mosula. Iz Iraka se IS-nafta transportuje u Siriju, pa zatim zajedno sa sirijskom u Tursku, najvećim dijelom u naftni terminal Čejhan, gdje se "pere" miješanjem sa naftom legalno kupljenom na tržištu. Nije Turska jedina, kupaca ima i iz Jordana, pa i Irana, odnosno odasvud iz susjedstva.
4. Otmice i otkupi
Budući da je ova djelatnost četvrta po doprinosu ukupnim prihodima IS-a, očito je da se ne radi samo o političkom i vjerskom nasilju nego i o načinu privređivanja. Analitičari "Thomson Reuters Commoditiesa" procjenjuju da se čak 12 odsto neporeskih prihoda IS-a formira od otmica i ucjena. Vrlo je teško prihvatiti, ali i pobiti tu tvrdnju. Zna se da pripadnici IS-a od Libije i Nigerije do Iraka i Sirije kidnapuju strance.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
